Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc - Prelević zatražila je od čelnih ljudi Ministarstva rada i socijalnog staranja i Glavnog grada da zajedničkim naporom omoguće da porodice koje žive u barakama kod KAP-a ne budu primorane da napuste svoje domove prije nego što im se obezbijedi alternativni smještaj.
“Vijesti” su objavile da je 12 porodica do sada dobilo rješenje o iseljenju, koje je potpisao stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić.
U rješenju se navodi da je radi okončanja postupka prodaje imovine KAP-a u stečaju, neophodno da se imovina oslobodi od lica i stvari, i preda kompaniji „Uniprom“ iz Nikšića, koja je kupac cjelokupne imovine KAP-a u stečaju. Mještanima je za iseljenje dat rok od mjesec dana.
Gorjanc - Prelević je u dopisu ministarki rada i socijalnog staranja Zorici Kovačević i gradonačelniku Slavoljubu Stijepoviću navela da su u HRA zabrinuti viješću da su vlasnici osam baraka, koje se nalaze u blizini KAP-a, primili rješenje o iseljenju, “imajući u vidu da su više puta naglasili da nemaju gdje da se isele”.
“Objavljeno je da u ovih osam baraka stanuje 12 porodica, te da “ista sudbina očekuje još 33 familije” koje, takođe, stanuju u barakama na toj lokaciji. Objavljeno je i da je dijelu porodica, koje su se obratile za pomoć Centru za socijalni rad, saopšteno da Centar nije nadležan za rješavanje tog problema”, saopštila je Gorjanc - Prelević.
Ona je istakla da su zabrinuti ishodom sastanka predstavnika porodica i Glavnog grada, na kojem je šef Biroa za komunikaciju i koordinaciju sa građanima Vojislav Nedović, saopštio da ni Glavni grad nije nadležan za rješavanje problema stanovnika baraka.
Gorjanc - Prelević je kazala da su postupci lokalnih samouprava u Nikšiću u slučaju “Zvjerinjak” i Herceg Novom u slučaju “Šištet” dobri primjeri kako je moguće obezbijediti alternativni smještaj za ljude koji bi, izvjesno, postali beskućnici.
Ona je podsjetila da je ljudsko pravo na adekvatno stanovanje, kao jedan aspekt prava na odgovarajući životni standard, garantovano međunarodnim dokumentima koji obavezuju Crnu Goru - Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o pravima djeteta i odredbom člana 11 Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima od 16. decembra 1966. godine.
Bonus video:
