Aktivistkinje nevladinog sektora, sindikata i poslanice oštro su osudile namjeru Vlade da naknade za porodiljsko odsustvo prebaci iz Fonda zdravstva na teret poslodavaca, navodeći da bi se time žene diskriminisale kako bi se “zakrpile rupe u budžetu”.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelja podsjetila je da je 14 nevladinih organizacija još u aprilu tražilo od Ministarstva zdravlja da promijeni tekst Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da ne mijenja odredbu postojećeg. Ona smatra da je ovo udar na trudnice i porodilje koji može imati dalekosežne posljedice na natalitet i standard generacija koje dolaze.
Novim Nacrtom zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, predviđa se da prva dva mjeseca trudničkog odsustva ne budu refundirana poslodavcu, kao što je predviđeno važećim Zakonom.
“Ovo rješenje bi bio samo dodatni podstrek poslodavcima da odluče da ne produže odsustvo trudnicama. Ne radi se samo o diskriminaciji, već i o smanjivanju svih mogućih prava i tjeranju žene i njenog partnera da se zamisle da li mogu da imaju porodicu”, kazala je Mihailovićeva “Vijestima”.
“Ovakve mjere pokazuju da Vlada ne umije da vodi ozbiljnu socijalnu i ekonomsku politiku, već joj je prioritet bogaćenje na račun građana”, smatra Vanja Ćalović (MANS).
Ona je ocijenila da bi sprovođenje ovakve ideje nanijelo ozbiljne posljedice postojećem biznisu koji je već ugušen raznim taksama, te da bi “u velikoj mjeri uticalo na pravo ženskog dijela populacije na zapošljavanje”.
Ćalovićeva je rekla “Vijestima” da se nove takse uvode, a ukidaju postojeća prava građana da bi se zakrpile rupe u budžetu, nastale od subvencija i kredita za dio autoputa, kao i neuspješne privatizacije.
Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović ne zna kakav će biti stav njene partije, ali lično ne podržava ovaj zakon. “Ovim su žene direktno diskriminisane. Stalno pričamo o tome kako je smanjena stopa nataliteta, a jasno je da bi se ovim zakonom uticalo da se žene sve teže odluče za planiranje porodice iz straha od nenalaženja posla ili ostajanja bez istog”, kazala je Vuksanovićeva “Vijestima”.
Poslanica SNP-a Danka Marković rekla je da se Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti podstiče rađanje i uloga žene, a da s druge strane Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ženu stavlja u nezavidan položaj i krše njena ustavna prava, o ravnopravnosti i rađanju. Ona smatra da bi ovakav sadržaj Zakona mogao biti suprotan Ustavu u kome piše da “država stvara uslove kojima se podstiče rađanje djece” i da su “muškarci i žene ravnopravni”.
Maja Raičević iz Centra za ženska prava kazala je da je ovo nastavak trenda donošenja diskriminatornih zakonskih normi koji je započeo sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti 2013. protiv koga je peticiju potpisalo više od 7.000 građana.
“Ovakve mjere su u suprotnosti sa mjerama koje već čine dio nacionalnih strategija koje se tiču rodne ravnopravnosti i povećanja zaposlenosti žena. Ovaj će propis biti samo ekonomsko opravdanje poslodavcima koji ionako nerado zapošljavaju ovu kategoriju žena”, tvrdi Raičević.
Ovo nije u skladu sa pravilima u Uniji i pravima radnika
Predsjednica Opštinskog sindikalnog povjereništva Bara Senka Rastoder smatra da su ovim Zakonom žene apsolutno diskriminisane i da on nije u skladu sa postojećom legislativom Evrope kojoj težimo.
Ona je juče “Vijestima” kazala da očekuje reakciju svih ženskih NVO.
“Radi se o stečenom pravu koje niko ne bi trebalo da ukida, mada radnici su u posljednjih 20 godina izgubili mnoga prava”, ocijenila je Rastoder.
Rastoder je zaključila da bi trebalo tražiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti takve odluke jer ona “nije po mjeri prava radnika”.
Bonus video:
