U Crnoj Gori najaktivniji partijski botovi

Urednik portala Vijesti, Srdan Kosović, kazao je da su komentari botova prilično česti, objašnjavajući da nije uvijek lako utvrditi da li se radi o botovima ili nekome ko se iz stvarnog uvjerenja služi istim ili sličnim argumentima
57 pregleda 88 komentar(a)
Kompjuter, Foto: Shutterstock
Kompjuter, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 13.07.2015. 11:51h

U Crnoj Gori najviše ima partijskih botova, kao i onih koji zastupaju ili se protive članstvu države u NATO-u, a teme koje najčešće komentarišu upućuju na to da ih u velikoj mjeri angažuju političke stranke.

Prema informacijama koje je agencija MINA sakupila od urednika vodećih crnogorskih portala, botovanje je sve češća pojava na crnogorskim online medijima.

Kako je objasnila menadžer društvenih mreža, Itana Prljević, botovi se mogu lako prepoznati po generičkim komentarima i objavama, u kojima se ponekad, kako je navela, ne trude ni promijeniti redosljed riječi u rečenici.

Botovi se često nazivaju „partijskim vojnicima“ koji na taj način pokazuju lojalnost stranci.

Prema rečima Prljević, od društvenih mreža u Crnoj Gori, botova najviše ima na Facebook-u, nešto manje na Twitter-u.

Najviše ih, kako je kazala ima u političkoj sferi, ali tu postoje dvije vrste botova.

„Oni koji su organizovani od strane samih političkih partija, i to su najčešće omladinski aktivisti. I kao što smo nedavno imali priliku da vidimo kako su organizovani u pojedinim partijama u susjednoj Srbiji, na sličan način su organizovani i kod nas. Ažurno se vodi evidencija ko je gdje, kada i koliko puta komentarisao“, objasnila je Prljević.

Druga vrsta političkih, odnosno partijskih botova su oni koji se ne moraju dodatno podsticati i koji to rade iz ubjeđenja ili nade da će biti primijećeni od strane partije i shodno djelovanju nagrađeni.

Botovi u Crnoj Gori najviše komentarišu političke teme, dok su životne teme od interesa za građane vrlo rijetko ili nikad predmet njihovog interesovanja.

Urednik portala Vijesti, Srdan Kosović, kazao je da su komentari botova na tom portalu prilično česti, objašnjavajući da nije uvijek lako utvrditi da li se radi o botovima ili nekome ko se iz stvarnog uvjerenja služi istim ili sličnim argumentima.

„Najčešće komentarišu političke teme, naročito su aktivni kada su u pitanju podjele u partijama, izbori, ozbiljna društvena pitanja oko kojih je javnost podijeljena“, kazao je Kosović.

Prema njegovim riječima, to su uglavnom partijski botovi, koji se aktiviraju uoči izbora, ili bitnih partijskih odluka.

„I NATO, kao glavno polarizujuće pitanje, često je u fokusu botova, ali manje ozbiljno, nego kad su u pitanju unutarpolitička dešavanja, barem kada je u pitanju portal Vijesti“, kazao je Kosović.

I na portalu Cafe del Montenegro (CDM), prema riječima urednice Aleksandre Obradović, najčešći su politički, odnosno partijski botovi, uprkos tome što partije negiraju njihovo postojanje.

Prema riječima Obradović, botova u Crnoj Gori, do parlamentarnih izbora 2012. godine, nije bilo puno.

„Međutim, od tada ih je svakim danom sve više. Uglavnom botovi šalju komentare na vijesti iz politike. Partijski botovi su prisutni i u vlasti i u opoziciji, osim što su prepoznatljivi, primjećeno je da su mnogo bolje organizovani nego ranije“, kazala je ona.

Kako je navela Obradović, botove je veoma lako prepoznati. „Čim se objavi vijest koju, da kažem, očekuju, u minutu se postavi po 50-ak kometara, što znači da grupe botova djeluju u momentu“.

„Lako je uočiti i da su botovi dobro obučeni, odnosno, sportski rečeno, uigrani. Rade po šablonu. U njihovim komentarima koristi se slična terminologija, uglavnom nijesu predugi, često se po jedan isti komentar pošalje više puta, a i fond riječi koje koriste je takođe lako prepoznatljiv“, navela je Obradović.

Kako je kazala, najčešće su komentarisana politička pitanja, pa to znači da ih vjerovatno angažuju partije.

„Mada, iz političkih partija tvrde da oni nemaju botova, te da se ne bave takvim aktivnostima. Međutim, mislim da baš nisu iskreni u tim tvrdnjama jer je više nego očigledno da su partije na neki način povezane sa angažovanjem botova“, navela je Obradović.

To potvrđuje činjenica, kako je objasnila, da na vijesti o političkim partijama odmah stiže veliki broj komentara.

„Ne znam da li ih direktno ili preko posrednika “zaposle”, ali da nemaju veze sa tim ne znam zašto bi na vijest o dešavanjima u partijama i njihovim aktivnostima u kratkom vremenu stiglo na stotine komentara, dok na tekstove o životnim temama prevozu, zdravstvu, školstvu, lošem standardu stigne po 20-30 komentara, a svakako su to teme koje su većini građana i te kako važne, nego šta se dešava u DPS-u, SDP-u, Pozitivnoj ili SNP-u“, kazala je Obradović.

Pored partijskih, i na CDM-u komentariše veliki broj botova koji su za ili protiv članstva Crne Gore u NATO-u.

Pored političkih i NATO botova, na Portalu RTCG, postoji veliki broj komentara koji se odnose na aktuelnosti iz Srpske pravoslavne crkve, Crnogorske pravoslavne crkve, crnogorsko-srpskih odnosa ili sporta.

Prema riječima urednika na tom portalu, Borislava Višnjića, u posljednje vrijeme se komentari botova mogu pročitati i na skoro svaku vijest o obilježavanju 20 godina od genocida u Srebrenici.

On je objasnio da se komentari botova mogu prepoznati po načinu na koji pišu, „prije svega, stalno šireći iste propagandne poruke ili “trolovanjem” kada ismijavaju nekog političara, crkvenog velikodostojnika ili sportistu“.

U pojedinim državama, kako je naveo, botovanje je čak zabranjeno, ali ukoliko komentar ne krši pravila koja su jasno istaknuta na Portalu RTCG, takvo sankcionisanje bi bilo ograničavanje slobode govora.

„Uostalom, informacija bi, za nas novinare, a i za čitaoce, trebalo da bude uvijek bitnija od komentara“, ocijenio je Višnjić.

Potvrđujući praksu na drugim portalima, Višnjić je kazao da i na Portalu RTCG, botovi najčešće zastupaju interes neke partije.

„Pošto sada nije još uvijek aktuelna predizborna kampanja, na političkim vijestima je blago zatišje, osim na onim koje se tiču raskola u SDP-u, gdje su podjednako zastupljeni botovi i jedne i druge struje“, naveo je on.

Gordana Borović, koja je do nedavno bila urednica na Portalu Analitika, kazala je da botove lako mogu prepoznati oni koji duže administriraju komentare.

„Botova ima, ali se pojavljuju češće ukoliko je neka aktuelna politička međupartijska tema, podjele u SDP-u, nove stranke ili novi PR-ovi“, objasnila je Borović.

Komentari botova se uvijek šalju u nizu, po, kako je objasnila, tri, četiri, pet ili više komentara u razmacima od samo nekoliko minuta.

„To je jedan od znakova da je riječ o botu koji ispunjava "normu". Naravno, botovi ne pišu samo afirmativne tekstove već i pljuju po suparnicima. Vješti su, ali ne pretjerano inventivni, da iste stvari vrte na deset načina. Izražavaju se često u parolama "Bravo majstore" i tome slično“, kazala je Borović.

Pored partijskih tema, kako je dodala, najčešće komentarisane su teme o crkvi, jeziku, Amfilohiju, identitetska ili istorijska pitanja, ali za njih ili nema, ili su botovi veoma rijetki.

„Naravno, NATO izaziva velike kontroverze i sva ta priča o NATO-u izaziva veliki broj komentara. Generalno, oni koji su protiv NATO-a (naravno, ima još takvih kategorija) veoma su aktivni kao komentatori“, kazala je Borović.

Na Portalu Analitika, kako je dodala, ima nekoliko komentatora "bolesnika" koji komentarišu po 24 sata dnevno i koji su jako su prepoznatljivog stila, iako mijenjaju "niknejmove".

„Još sam u nedoumici da li su to botovi ili samo besposličari“, navela je Borović.