Objavljeni podaci pravosudnih organa o ne smiju ostati izolovan slučaj, već Skupština mora nastaviti sa sistemskim nadzorom nad sprovođenjem ovih mjera. Potrebno je da Odbor za bezbjednost uporno vrši “terenske” kontrole i zatraži podatke o prisluškivanju od operatora, smatra Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u Institututu alternativa.
Na predlog Instituta alternativa, a zahtjev poslanice Snežane Jonice, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo dostavili su Skupštini Crne Gore podatke o odobrenim mjerama tajnog nadzora (MTN) i njihovim rezultatima.
Iako je ovo pozitivan korak u odnosu na višegodišnju netransparentnu primjenu mjera kada su samo sporadični podaci o ovom osjetljivom pitanju bili objavljivani, izvještavanje o MTN ne smije ostati izolovan primjer već mora postati redovna obaveza, smatraju u Institutu alternativa.
"Takođe napominjemo da je Odbor za bezbjednost i odbranu koji ima zakonsko pravo na “terensku” kontrolu primjene ovih mjera, u dosadašnjem radu učinio to jedan jedini put od usvajanja Zakona o parlamentarnom nadzoru 2010. godine. Posjeta Odsjeku za posebne provjere Uprave policije bila je 2013. godine, i poslanici su se tada suočili sa nemogućnošću da utvrde moguće zloupotrebe budući da nisu ispunjene potrebne tehničke pretpostavke. U tom smislu, tada nisu ni potvrđene ni odbačene sumnje da su nezokonito prisluškivani urednik i novinar “Dan-a”. Ipak, nije poznato da su od tada napravljeni ikakvi koraci u cilju poboljšanja stanja niti su poslanici upućivali formalne inicijative da se omoguće pretpostavke koje će Odboru omogućiti da i suštinski vrši nadzor i, u slučaju sumnji o zloupotrebi, utvrdi nedvosmislene činjenice", navodi se u saopštenju.
Oni pozivaju Odbor da ne odustaju od svog prava da vrši kontrolu već da razvija mehanizme za nadzor.
"Smatramo da Odbor treba da zatraži inoformacije o opsegu primjene mjera neposredno i od pružalaca mobilnih i internet usluga, budući da su operatori, u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, dužni da zajedno sa nadležnim državnim organom po čijem zahtjevu se vrši na zakonu zasnovano presrijetanje komunikacija, obezbijedi trajnu evidenciju o toj mjeri. (član 180, stav 3). Na taj način se može utvrditi da li postoje razlike između odobrenih mjera od strane sudova i primjenjenih mjera", navodi se u saopštenju Bajramspahić.
"Osim toga, podaci koje su objavili pravosudni organi na najbolji način mogu da uvjere Agenciju za nacionalnu bezbjednost da neće biti nikakve štete po nacionalnu bezbjednost ako i oni proaktivno objave brojeve lica koja su nadzirali. Naime, ANB je imala dobru praksu i do 2008. godine činila dostupnim ove informacije javnosti, ali od 2009. godine smatraju da bi pomenuti brojčani podaci “doveli u opasnost izvršavanje poslova ANB”. Odbor za bezbjednost takođe nije insistirao na svom pravu da kontroliše MTN koje primjenjuje ANB pa od 2010. godine nije vršio kontrolu po ovom pitanju u prostorijama ANB.Učestalija kontrola od strane nadležnog odbora i uvođenje prakse traženja podataka od operatora ne bi samo povećalo odgovornost policije i ANB tokom primene MTN, već bi doprinijelo i tome da građani prevaziđu bojazan da službe nezakonito slušaju njihove telefonske razgovore ili čitaju njihove elektronske poruke", zaključuje se.
Bonus video:
