Većina zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) smatra da je tokom boravka u toj ustanovi bila bez značajnih kontakata i da je teško naći zaposlenje nakon izlaska na slobodu, pokazalo je istraživanje nevladinih organizacija (NVO) Juventas i Akcije za ljudska prava (HRA).
Izvršna direktorica Juventas-a, Ivana Vujović, objasnila je, prvog dana treninga za NVO povodom projekta „Usmjeravanje zatvora ka zajednici - sprječavanje zlostavljanja u zatvorima reformom sistema rehabilitacije i resocijalizacije“, da je njegov cilj da obezbijedi Institucionalni odgovor na potrebe bivših osuđenika i prevencija nasilja i zlostavljanja u zatvorima.
Ona je kazala da su najvažnije aktivnosti planirane projektom - izrada Akcionog plana za unapređenje položaja pritvorenih osoba i lica na izdržavanju kazne zatvora i podrške nakon otpusta i uvođenje novih usluga u zatvore dodjelom mini grantova nevladinim organizacijama, kao podršku za sprovođenje Akcionog plana u prvoj godini.
„Kako bi ilustrovali trenutno stanje, možemo reći da je istraživanje unutar ZIKS-a pokazalo da većina percipira da je ostala bez značajnih kontakata tokom boravka u zatvoru, kao i da će nakon izlaska nositi etiketu bivšeg zatvorenika“, navela je Vujović u PR centru.
Istraživanje je, kako je kazala, pokazalo da većina smatra da će teško naći zaposlenje nakon izlaska na slobodu, kao i da neće dobiti potrebnu podršku od institucija sistema.
„Gotovo polovina zatvorenika Kazneno popravnog doma u istraživanju sprovedenom 2014. izjavljuje da je radno angažovana i smatraju radni angažman u zatvoru korisnim“, rekla je ona.
Vujović je saopštila da je 8,2 odsto zatvorenika kazalo da je imalo prilike da se obrazuje, dok je više od polovine izjavilo da je zainteresovano da se uključi u neki program dodatnog obrazovanja.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, kazala je da je bitno primijetiti da u ZIKS-u ne vlada sistem organizovanog i sistemskog mučenja, kao što je vladao prije više desetina godina.
Ona je rekla da je ideja projekta da život u zatvoru ne bude gubljenje vremena, da što više liči na uslove života na slobodi, da zatvorenici ne izgube sve radne navike.
„Ono što smo mi u ovom projektu htjeli da uradimo je da osnažimo taj tretman, da ljudima koji rade na tretmanu u zatvoru pomognemo tako što ćemo da uključimo ljude spolja koji bi mogli da ojačaju tretman i ponude nova znanja, da ih dodatno motivišu i osposobe“, objasnila je Gorjanc Prelević.
Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija, Slavica Rabrenović, kazala je da bavljenje ljudskim pravima nije samo zadatak kojemu se svi moraju odgovorno posvetiti, već je to privilegija i nasljeđe koje se ostavlja dolazećim generacijama.
„U tom smislu zatvorski sistem je i indikator poštovanja ljudskih prava u jednom društvu i odraz demokratskih standarda svake države“, navela je ona.
Rabrenović je podsjetila da se Akcionim planom 23 definišu mjere za unapređenje stanja u zatvorskom sistemu, nadležni organi za njihovo ostvarenje, kao i rokovi i indikatori na osnovu kojih će biti moguće procijeniti uspjeh planiranih mjera i ostvarenih rezultata.
„Planirane mjere grupisane su na način da se njihovim ostvarivanjem poboljšaju uslovi u zatvorima, pospješi obrazovanje i stručno usavršavanje službenika Zavoda, unaprijedi tretman obrazovanja i radnog angažovanja zatvorenika, kao i ojača politika odnosa sa javnošću“, objasnila je ona.
Izvršni direktor ZIKS-a, Miljan Perović, kazao je da će podržati sprovođenje odobrena četiri projekta u cilju postizanja kvaliteta rehabilitacije i resocijalizacije.
„U ZIKS-u će se do kraja godine sprovoditi projekti NVO Roditelji „Snažna porodica –oslonac za budućnost“, NVO Centra za ženska prava „Radionice za unapređenje procesa resocijalizacije osoba ženskog pola koje su na izdržavanju zatvorske kazne u ZIKS-u“, precizirao je on.
Do kraja godine u ZIKS-u će se, kako je najavio Perović, sprovoditi i radionice starih, koje će voditi Udruženje starih zanata i vještina i njegovanja nematerijalne kulturne baštine "Nit", kao i „Kulturno-umjetničko stvaralaštvo kao vid Rehabilitacije“, koje će voditi Fondacija B FILM MONTENEGRO.
Bonus video:
