Premijer Milo Đukanović ocijenio je da je i ministrima u Vladi nepoznanica zbog čega dvije godine nije donesena uredba kojom se definišu maksimalne cijene ljekova, iako je postojalo zakonsko uporište za to.
On smatra i da kvalitet zdravstvene zaštite građana nije na zadovoljavajućem nivou, imajući u vidu da država godišnje za to izdvaja oko 170 miliona eura.
Odgovarajući na pitanja poslanika Pozitivne Darka Pajovića, Đukanović je na premijskom satu kazao da se može sumnjati i zbog čega nije dograđivan informacioni sistem Fonda za zdravstveno osiguranje, koji bi obezbijedio bolju kontrolu potrošnje ljekova.
Upitan šta će učiniti da zdravstveni sistem u segmentu nabavke i distribucije ljekova funkcioniše u skladu sa potrebama građana, premijer je odgovorio da su problemi ukazali na zaključak da se ne obavlja redovna kontrola potrošnje.
Pojasnio je da su godišnji izdaci za ljekove rasli po stopi od 12 odsto, iako praksa i preporuke Svjetske banke pokazuju da je svako uvećanje veće od osam odsto pokazatelj neopravdano visoke potrošnje ljekova.
Premijer je ubijeđen da je postojao prostor za racionalizaciju i uštedu u zdravstvenom sistemu, iako je budžet opredjeljivao “par miliona manje”.
Pajović je naglasio da nevjerovatno zvuči činjenica da je 50 odsto medikamenata skuplje nego u Srbiji, te da pojedini ljekovi u susjedstvu koštaju pet, a kod nas 18 eura.
On je ocijenio da je neobjašnjivo da veliki broj tendera, kada su ljekovi u pitanju, pada:
“Ili im je raspisivanje u nevrijeme ili zbog tehničkih propusta, što za posljedicu ima nestašice ljekova”.
Pajović je kazao da preko Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje nijesu dobili informaciju o dugovima Fonda za zdravstveno osiguranje, istakavši da su podaci “obavijeni velom tajne”.
Obećao i elektronske recepte
Đukanović je rekao da je urađena i nova uredba kojom će se utvrditi kriterijumi za utvrđivanje osnovne i doplatne liste ljekova.
On je najavio da će i prelazak na “elektronski recept” biti od velike koristi hroničnim bolesnicima koji zbog redovne terapije više neće morati da dolaze i čekaju na red.
Svi ljekovi na osnovnoj listi, tvrdi, biće kao i do sada pokriveni novcem od zdravstvenog osiguranja, dok će se na doplatnoj naći ljekovi sličnog hemijskog sastava za liječenje iste bolesti, ali od različitog proizvođača. Rekao je da Ministarstvo zdravlja radi na uvođenju evropskog koncepta finansiranja kojim bi se sklapali ugovori o podjeli rizika sa proizvođačima radi smanjenja neizvjesnosti terapijskog ishoda:
"Radi se o izuzetno skupim ljekovima koji se koriste za liječenjen najtežih malignih bolesti na koje se troši preko 16 odsto sredstava za ljekove”.
Đukanović tvrdi da taj resor ima u planu formiranje posebnog Fonda iz kojeg bi se finansirali ljekovi koji nijesu na osnovnoj listi, a jedina su preostala terapija za pacijente, kao i ljekovi za liječenje rijetkih bolesti.
Pajović: Niko ne zna gdje se gube recepti i kome pare idu u džep
Pajović je naglasio je da je lani za osam mjeseci izdato 2.248.000 recepata, a u 2013. 1.465.000. On tvrdi da se po glavi stanovnika troši 7,7 recepata, a da se po konačnom obračunu podigne 5,5.
Ocijenio je da niko ne zna šta se dešava sa razlikom i u čiji džep ona ide:
"Sami izračunajte koja je to količina ljekova kojima se gubi svaki trag”, rekao je Pajović, naglasivši da ni sitem javnih nabavki ne funkcioniše kako treba.
Bonus video:
