"VEĆINA DOLAZI IZ SIRIJE"

Čajlan: Crna Gora u vrhu zemalja Evrope po broju azilanata po glavi stanovnika

“Kada dođu u Crnu Goru obezbijedi im se smještaj, hrana i osnovne potrepštine u Centru za azil koji je otvoren u Spužu prošle godine. Oni tamo ostaju na kratko, jer svoj put nastavljaju prema zemljama članicama Evropske unije”, istakao je Čajlan
98 pregleda 0 komentar(a)
Mustafa Server Čajlan, Foto: PR Centar
Mustafa Server Čajlan, Foto: PR Centar
Ažurirano: 14.02.2019. 17:58h

Crna Gora se nalazi u vrhu zemalja Evrope po broju azilanata po stanovniku, što mnogo govori o trenutnom trendu izbjeglica, kazao je predstavnik UNHCR-a u Podgorici, Mustafa Server Čajlan.

On je rekao da u Crnoj Gori, prema Vladinim podacima, ima oko 16,5 hiljada raseljenih sa prostora bivše Jugoslavije.

Čajlan je kazao da je u posljednjih nekoliko godina Crna Gora primila veliki broj azilanata koji su izbjegli iz konfliktnih zona na Bliskom istoku i afričkih zemalja.

“Prema izvještaju UNHCR-a iz prošle godine, Crna Gora je smještena u vrhu zemalja Evrope u pogledu azilanata po glavi stanovnika, što mnogo govori o trendu izbjeglica trenutno”, naveo je Čajlan u intervjuu za PR Centar, povodom 20. juna, Svjetskog dana izbjeglica.

On je objasnio da većina tih ljudi dolazi iz Sirije koji su pošli na zahtjevan put ka Evropi, i često dolaze pješke iz Grčke preko Albanije do granice sa Crnom Gorom.

“Kada dođu u Crnu Goru obezbijedi im se smještaj, hrana i osnovne potrepštine u Centru za azil koji je otvoren u Spužu prošle godine. Oni tamo ostaju na kratko, jer svoj put nastavljaju prema zemljama članicama Evropske unije”, istakao je Čajlan.

On je kazao da se procjenjuje da je oko 60 miliona ljudi bilo primorano da napusti svoje domove zbog neke vrste konflikta ili straha od progona.

“Ovo doseže rekordan broj u posljednjih 70 godina. Sukobi na Bliskom Istoku, a posebno u Siriji i Africi, i dalje tjeraju sve više ljudi u raseljavanje, a taj broj se svakodnevno povećava”, upozorio je Čajlan.

Na pitanje sa kakvim problemima se suočavaju izbjeglice u Crnoj Gori, Čajlan je rekao da UNHCR, zajedno sa Vladom, radi na obezbjeđivanju osnovnih prava izbjeglica sa prostora bivše Jugoslavije, kroz privilegovan pristup statusa stranca i reforme relevantnih zakona.

“U tom pokušaju, posebna pažnja se posvećuje Romima i Egipćanima koji su izbjegli sa Kosova, poput onih koji žive u kampovima na Koniku, a koji se suočavaju sa raznim izazovima da se integrišu u Crnoj Gori zbog svoje ranjivosti. I ponekad, kad imamo veliki priliv azilanata, njihov prijem i tretman može biti izazov kada je njihov broj veći od kapaciteta za prijem”, objasnio je Čajlan.

Upitan na koji način Crna Gora rješava pitanje izbjeglica, Čajlan je podsjetio da je Crna Gora prihvatila veliki broj izbjeglica iz bivše Jugoslavije bez obzira na njihovu etničku, vjersku pripadnost ili političke sklonosti i treba joj odati priznanje za to.

“Vlada ulaže stalne napore da okonča ovo skoro dvije decenije dugo raseljavanje. Prvi korak ka tome je mogućnost da izbjeglice steknu status stranca sa stalnim ili privremenim boravkom, što im daje pristup svim osnovnim pravima”, naveo je on.

Crna Gora, kako je podsjetio, učestvuje i u Regionalnom stambenom programu, čiji cilj je pronalaženje trajnog stambenog rješenja za najugroženije izbjeglice sa prostora bivše Jugoslavije, a koji trenutno žive u neadekvatnim uslovima.

“Ovaj projekat je u toku, a očekuje se da se preko njega obezbijede kuće za nekih šest hiljada izbjeglica iz regiona i pomogne im se da ponovo izgrade svoje živote u narednih nekoliko godina”, kazao je Čajlan.

Šef kacelarije Help-a u Podgorici Klaus Mok, ocijenio je da se pitanje statusa izbjeglica u Crnoj Gori privodi kraju.

On je kazao da će, zahvaljujući propisima zakona koje je Vlada usvojila, sve izbjeglice dobiti trajan status stranaca sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori.

„To je samo po sebi znak da je Vlada prihvatila integraciju izbjeglica u Crnoj Gori, barem za one koji ne žele povratak. Kada pogledamo opštu situaciju izbjeglica, koja još nije dobra, moramo napraviti razliku između različitih grupa izbjeglica, a sigurno najugroženija grupa su Romi koji žive u kampu Konik kao i ostale romske izbjeglice u Crnoj Gori“, rekao je Mok.

Na pitanje kako vidi perspektivu izbjeglica u Crnoj Gori, Mok je kazao da to zavisi od opšteg stanja u kome se nalazi crnogorska ekonomija.

„U mnogim slučajevima, situacija izbjeglica je slična situaciji u kojoj se nalaze crnogorski građani, tako da to moramo imati na umu. Na duže, izbjeglice će na neki način izgubiti status izbjeglica i postaće redovni građani ove zemlje“, naveo je Mok.

Upitan da li su nadležne institucije dovoljno uradile kada je u pitanju izbjeglička populacija u Crnoj Gori, Mok je kazao da je „možda dugo trajalo“, ali da je poslednjih godina evidentan napredak.