OKRUGLI STO

Crna Gora posjeduje resurse za razvoj zdravstvenog turizma

Prema riječima Filipović, cilj organizovanja okruglog stla je da ukaže na značaj implementacije međunarodnih standarda kvaliteta za sve zdravstvene ustanove, kako bi se unaprijedila ukupna ponuda zdravstvenog sistema Crne Gore, kako u regionalnom, tako i na međunarodnom tržištu
0 komentar(a)
zdravstvo, zdravstveni sistem, doktor, Foto: Shutterstock
zdravstvo, zdravstveni sistem, doktor, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 16.06.2015. 13:32h

Crna Gora posjeduje sve resurse za razvoj zdravstvenog turizma koji može doprinijeti produženju sezone, ocijenila je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG), Ljiljana Filipović.

Filipović smatra, da osim produženja turističke sezone, zdravstveni turizam generiše izuzetne finansijske rezultate.

"Tome u prilog govore podaci o godišnjem rastu zdravstvenog turizma od 20 odsto na globalnom nivou, kao i podaci da je 15 odsto svih putovanja u svijetu motivisano zdravstvenim razlozima", saopštila je Filipović na okruglom stolu posvećenom značaju implementacije standarda kvaliteta u zdravstvenom turizmu.

 Ona je dodala da je povećana potražnja za uslugama zdravstvenog turizma u svijetu proistekla iz krize u zdravstvenom sistemu razvijenih zamalja, zatim visoke cijene zdravstvene zaštite, duge liste čekanja i u opšte prisutnog u populaciji trenda anti starenja.

 Filipović je podsjetila da su u Privrednoj komori do sada na nekoliko sastanaka sa predstavnicima zdravstvenog turizma, dogovorili ključne faktore izbora destinacija zdravstvenog turizma.

"To su standardi zdravstvenih usluga, što je jedan od razloga organizovanja okruglog stola, zatim visoka stručnost i kvalitet ustanova koje pružaju takve usluge, turistička atraktivnost lokacija i cijena usluga", navela je Filipović.

Prema njenim riječima, cilj organizovanja okruglog stla je da ukaže na značaj implementacije međunarodnih standarda kvaliteta za sve zdravstvene ustanove, kako bi se unaprijedila ukupna ponuda zdravstvenog sistema Crne Gore, kako u regionalnom, tako i na međunarodnom tržištu.

 Kao važan preduslov prepoznatljivosti i konkurentnosti, Filipović smatra da je potrebno implementirati standarde kvaliteta u što većem broju zdravstvenih ustanova.

"Broj i vrsta sertifikovanih ustanova i licenciranog osoblja je bitna referenca, kako za ustanove tako i za državu u cjelini", navela je Filipović.

Direktor Instituta za standardizaciju, Miodrag Perović, podsjetio je da je tu instituciju Vlada formirala 2007. godine, sa zadatkom da pomogne u evropskim integracijama.

 On je rekao da u Instituti za standardizaciju postoji 13,8 hiljada srodnih i validnih dokumenata.

"Svi zainteresovani mogu doći u Institut i pogledati standarde koji ih zanimaju i svaki dokument koji ih zanima biće dostupan", poručio je Perović.

Kao najveći problem Perović je naveo da je većina standarda na stranom jeziku.

"Oko tri odsto standarda je na našem jeziku, a niko ne želi da ulaže u njihov prevod, svaki standard ima samo jedno značenje i to je veoma osjetljiva tema", ocijenio je Perović.

Preporučujemo za Vas