To što Albanija nije zvanično obavijestila Crnu Goru o planovima za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na Cijevni, rijeci koja protiče kroz obje države i čije iskorišćavanje resursa podliježe međunarodnim sporazumima, nije iznenađenje, kaže Deni Porej, šef regionalne kancelarije Svjetskog fonda za prirodu (WWF Adria).
Albanija se, rekao je on “Vijestima”, prema Crnoj Gori samo ponijela onako kako se Crna Gora, ali i druge države Balkana, odnose prema svojim građanima - ignorantski.
Albanska vlada je odobrila izgradnju više mHE na Cijevni, na svojoj teritoriji. O tome, kako je “Vijestima” saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), nisu obavijestili crnogorske kolege. Da su radovi na Cijevni u toku, svjedoče i fotografije dostavljene redakciji, snimljene sredinom prošle sedmice. Na njima se vidi već sagrađen objekat na rijeci, cijevi položene u korito,…
Porej ističe da ovakvi projekti, posebno u državama poput balkanskih, nijesu “zeleni”, da je njihova izgradnja “bezobrazluk i silovanje građana i prirode”, a da interes od njih imaju jedino političari i investitori.
Dodaje da se mHE rade potpuno neplanski, bez analize uticaja na životnu sredinu i život ljudi, te da se izvode tajno - bez konsultacija lokalnih zajednica.
“I to se dogodilo i vama, Albanija nije obavijestila Crnu Goru o gradji mHE. Zašto bi, kad ni Crnogorci ne obavještavaju Crnogorce o tome šta rade na svojim rijekama”, rekao je on.
Prema izvorima “Vijesti” u Albaniji, o mHE na Cijevni nisu informisani ni mještani regiona Keljmendi, gdje je planirana izgradnja više mHE - pominje se čak 14. U slučaju izgradnje mHE na Cijevni, prema ESPOO konvenciji, čije su potpisnice i Albanija i Crna Gora, trebalo bi da budu konsultovani građani obje države.
“U najvećem broju slučajeva, lokalna zajednica saznaje da se nešto dešava tek kada se mašine pojave na terenu”, kaže Porej.
Leka Dedivanović, čija porodica je iz Stjepova, u Zatrijepču, odakle se pruža najljepši pogled na kanjon Cijevne, kaže da je cijeli slučaj mogao da bude “primjer dobre saradnje i zajedničkog interesa komšija koji dijele čudesnu prirodnu ljepotu”.
“Nažalost, nije...Komšije iz Albanije su uradili svoje, ne pitavši nas ništa... Naše neznavene institucije prebacaju se vrućim krompirom. Čekaju da se ohladi, pa da se sve zaboravi”, kaže on.
Direktor WWF Adria podsjeća da izgradnja mHE utiče na sredinu sa više aspekata, a da investitore, koji za struju iz mHE, kroz državne subvencije, dobijaju garantovanu cijenu, niko ne kontroliše.
“U državama regiona nema nadzora, a to kako rade inspekcijske službe i organi je smiješno”, kaže on i dodaje da se kroz projekte mHE, najbolje vidi odnos države prema zajednici.
Šef WWF Adria dodaje da ljudi poput njega nijesu protivnici razvoja:”...Znam šta znači struka, a šta bezobrazluk. A ovo što se dešava ovdje je - bezobrazluk. I samo je sprega zadovoljavanja interesa pojedinaca, političara koje nije briga za birače, investitora koje nije briga za prirodu i ljude, a sve se to servira kao nešto neophodno da bi zemlja mogla da napreduje... Ovo je silovanje građana i prirode. Ovdje je dara prevršila mjeru”, kaže on.
Nije poznato da li je Crna Gora za projekte mHE na Cijevni u međuvremenu dobila zvaničan odgovor albanskih kolega.
Varvari: Neprihvatljivo, bez nužde i potrebe
Revolt zbog planova u Albaniji, iskazali su i navijači “Budućnosti”, koji su tokom košarkaškog meča protiv Crvene zvezde, raširili trasnparent “Ne dajmo Cijevnu”.
“Za nas je neprihvatljivo da ljudski faktor, svjesno, bez nužne potrebe i opšte koristi, utiče na tok i život Cijevne. Od jedinstvenog ekosistema do ljetnjeg bijega od vrućina većine Varvara, na kraju i kao pritoka Morače, koja je i u naslovu naše himne ‘Duboka je Morača’ - Cijevna je dio svakog Podgoričanina i Varvara”, kazali su Varvari “Vijestima”.
Bonus video:
