ODBOR ZA PROSVJETU

Podržali izmjene za studente koje su upisali fakultet prije Bolonje

“Nije Bolonja loša, nego način na koji je mi primjenjujemo”, smatra Bošnjak
72 pregleda 0 komentar(a)
Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Foto: Skupstina.me
Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Foto: Skupstina.me
Ažurirano: 25.05.2015. 12:04h

Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport jednoglasno je podržao izmjene Zakona o visokom obrazovanju kojim se studentima, koji su upisali fakultet prije potpisivanja Bolonjske deklaracije, omogućava da do septembra iduće godine polože zaostale ispite i pod istim uslovima završe studije.

Predsjednica Odbora, Branka Tanasijević kazala je da studenti koji su inicirali izmjenu Zakona imaju različite razloge poput bolesti, formiranja porodice, rađanja djece i zaposlenja.

“Njihovo često obraćanje ukazuje na to da ambicije nijesu nestale i, ako im omogućimo rok, jedan značajan dio studenata sigurno će uspjeti da završi studije”, ocijenila je Tanasijević.

Član Odbora iz Demokratske partije socijalista, Srđa Popović, podržao je tu inicijativu, navodeći da smatra da školska 2015/2016. godina treba da bude posljednji rok za polaganje ispita pod starim propisima.

“Napravili smo pet, šest ustupaka, pravimo im i ovaj, a, ako dođemo u situaciju da se i dogodine glasa o jednom ovakvom zahtjevu, biću protiv toga”, objasnio je Popović.

Kako je kazao, puno je onih studenata koji imaju jedan ili dva zaostala ispita i, kako je dodao Popović, u slučaju da se vrate na Bolonjski sistem, pitanje je da li bi ikad završili fakultet.

Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije kazala je da se smanjio broj studenata na Pravnom fakultetu koji su u toj situaciji.

“Njih nema puno, a oni koji se nalaze u toj situaciji, spriječeni su da završe fakultet iz zaista konkretsnih razloga”, objasnila je Vuksanović.

Prema njenim riječima, stari način studiranja pružao je mnogo veći kvalitet znanja.

“Bolonja je zamišljena na jedan način, a njeni rezultati su ispod onoga što je očekivano, tako da treba pružiti šansu onima koji su upisali studije prije uvođenja Bolonje”, zaključila je Vuksanović.

Jelisava Kalezić iz Demokratskog fronta (DF) saglasila se sa Vuksanović, navodeći da uopšte ne treba praviti ograničenja “ne za jednu školsku godinu, nego uopšte”.

Kako je kazala Kalezić, osnova i struktura znanja u starom sistemu bila je kvalitetnija i bolja.

“Ja sumnjam u ustavnu osnovanost ovoga što mi glasamo, ograničenosti na jednu školsku godinu”, poručila je ona.

Član Odbora iz Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, ukazao je na dva dodatna razloga za donošenje ove izmjene.

“To su lakše kretanje svršenih studenata kroz nacionalni kvalifikacioni okvir i teško da će neko od tih studenata, ako radi, ostavljati posao da bi radio nešto po tom osnovu i najvjerovatnije, što je tužno, da mu ta diploma neće suštinski ni trebati”, objasnio je Perić.

Branka Bošnjak iz DF kazala je da ta izmjena treba da važi samo za apsolvente, objašnjavajući da je stari sistem donosio veći kvalitet znanja kod studenata nego kod onih koji završavaju po Bolonji.

“Nije Bolonja loša, nego način na koji je mi primjenjujemo”, smatra Bošnjak.

Prema njenim riječima, polaganje ispita u pismenoj formi predstavlja degradaciju sistema.

Član Odbora iz Liberalne partije, Andrija Popović, podržao je inicijativu za izmjenu Zakona, navodeći da je, zbog mogućih zloupotreba, rok ipak potrebno ograničiti.

“Porazno je ovo što sam danas čuo od profesorica o nivou znanja studenata koji studiraju po Bolonji i tome treba posvetiti jednu tematsku sjednicu i mislim da nemamo prečeg zadatka od toga”, zaključio je on.

Preporučujemo za Vas