TRAŽE PROMJENE OPŠTEG ZAKONA O OBRAZOVANJU

DF: Izbor direktora utiče na politizaciju škola

Iz DF-a traže da osnivač, odnosno Ministarstvo prosvjete, nema većinu u školskim odborima
3 komentar(a)
Branka Bošnjak, Foto: Arhiva "Vijesti"
Branka Bošnjak, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 19.05.2015. 14:34h

Skupština će uskoro raspravljati o Predlogu izmjena i dopuna Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim se predviđa promjena strukture školskih, odnosno upravnih odbora vaspitno-obrazovnih ustanova, ali i način izbora direktora škola, kako bi se eliminisao uticaj politike na obrazovni sistem.

Podnosioci Predloga, poslanici DF-a Branka Bošnjak, Jelisava Kalezić, Milutin Đukanović, Vladislav Bojovići Janko Vučinić, tražili su da se parlament o njihovom predlogu izjasni po skraćenoj proceduri, zbog “štetnih posljedica koje postojeća zakonska rješenja izazivaju, a tiču se politizacije obrazovnog sistema u Crnoj Gori, što je veoma opasan trend”. Zahtijevaju da u školskim, odnosno upravnim odborima, bude više predstavnika zaposlenih i lokalne samouprave u odnosu na aktuelno rješenje, prema kojem većinu imaju članovi koji zastupaju interes osnivača, odnosno Ministarstva prosvjete. Traže i da direktore škola ne bira i ne razrješava ministar prosvjete, već školski, odnosno upravni odbori, uz njegovu saglasnost.

“Vijesti” su u više navrata pisale da su direktori škola po pravilu članovi DPS-a, a u mnogo manjem broju SDP-a...

“Način biranja direktora... nije u skladu s procesima transparentnosti, depolitizacije, uključenosti svih zaintersovanih grupa i proklamovanom načelu decentralizacije... Bitno je da pokažemo demokratsku zrelost i da potrebu izmjena i pokretanja određenih procesa prepoznajemo sami, a ne isključivo pod pritiscima sa međunarodnih adresa”, piše u obrazloženju.

Istakavši da većinu u školskim odborima ima osnivač, odnosno Vlada, ocijenili su da je na taj način ostavljen ogroman prostor za politizaciju.

“Zbog politizacije koja se ogledala u tome da se u rasporedu funkcija u koalicionim sporazumima vladajućih partija našla čak i pozicije direktora škola, kao dio dogovorenih kvota, smatrali smo neophodnim da se izvrše izmjene zakonskih rješenja”.

U Hrvatskoj i Srbiji pitaju se odbori

Inicijatori su ocijenili da Crna Gore predstavlja izuzetak u regionu kada je riječ o stepenu centralizacije u obrazovnom sistemu:

“U Srbiji direktore škola, uz saglasnost ministra prosvjete, bira školski odbor. Sastav školskog odbora čine po tri predstavnika zaposlenih, roditelja i jedinica lokalne samouprave. Sve članove imenuje i razrješava skupština jedinice lokalne samouprave. Slična situacija je i u Albaniji. U BiH se na nivou kantona odlučuje... U kantonu Tuzla ostvaren je napredak, a decentralizacija je uspostavljena na taj način što su ovlašćenja prenijeta sa ministra na školske odbore”.

Dodaju da i u Hrvatskoj školski odbor raspisuje konkurs, ali i imenuje direktora obrazovne ustanove uz saglasnost ministra.

Preporučujemo za Vas