Minimum 25 odsto sopstvene produkcije, obaveza direktora Agencije da oduzme odobrenje za emitovanje ako se emiter ne pridržava odobrenja, neki su od amandmana grupe NVO za izmjene Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskim medijima, koje su dostavljene Ministarstvu kulture.
Predloge, koji se odnose na mjere kojima se uvodi red na tržištu elektronskih medija i ostvaruje interes javnosti da bude kvalitetnije informisana o pitanjima koja su značajna za život građana, dostavili su član radne grupe Goran Đurović i nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za monitoring i istraživanja (CEMI), Institut Alternativa (IA) i Juventas.
NVO predlažu propisivanje minimalnog procenta od 25% sopstvene produkcije za sve elektronske emitere koji žele da dobiju odobrenje za emitovanje.
“Na taj način bi na tržištu funkcionisali održivi pružaoci audio-vizuelnih usluga koji doprinijeti boljem informisanju građana i ostvarenju medijskog pluralizma. Ovim se sprečava i nelojalna konkurencija i mogućnost da mediji koji skoro da i nemaju sopstveni proizvod i zapošljene ostvaruju prihode od marketinga zahvaljujući sadržajima upitnog kvaliteta”, navodi se u saopštenju grupe NVO.
Taj zahtjev, kako dodaju, utemeljenje ima i postojećem Zakonu, gdje se navodi da “emiter je dužan da najmanje 10% ukupnog nedjeljnog programa posveti objavljivanju vijesti i informacija iz zone pokrivanja.”
“Ukoliko emiteri već na osnovu aktuelnog Zakona imaju obavezu koja se odnosi na proizvodnju sopstvenog informativnog programa, nema prepreke da se uvede obaveza za dodatnih 15% sadržaja kojima se zadovoljava javni interes”, smatraju podnosioci amandmana.
Grupa NVO predlaže i da direktor Agencije obaveže da oduzme odobrenje za emitovanje ukoliko se emiter ne pridržava odobrenja tj. ukoliko ne realizuje programske obaveze u skladu sa podnešenom prijavom na javni konkurs ili zahtjevom za izdavanje odobrenja.
“Ukoliko emiter ne proizvodi onoliko programa koliko je obećao na javnom konkursu- gubi odobrenje za emitovanje. Ovo će natjerati emitere da pažljivo predlažu sopstvenu produkciju, ali i druge sadržaje a Agenciji omogućiti da, cijeneći javni interes, odobrenja daje onim emiterima koji zaista mogu doprinijeti medijskom pluralizmu”, smatraju podnosioci amandmana.
Predloženo je i rješenje kojima se stvaraju uslovi za funkcionisanje Fonda za podsticanje medijskog pluralizma.
“U predlozima je razrađen detaljno postupak dodjele sredstava emiterima za proizvodnju sadržaja od javnog interesa. Sredstva iz Fonda mogu koristiti elektronski mediji koji imaju odobrenje za rad Agencije, koji pokrivaju određenu lokalnu, regionalnu teritoriju ili djeluju na teritoriji države i koji imaju značajnu sopstvenu produkciju (iznad 25% sopstvene u ukupnoj produkciji). Time se osigurava da elektronski mediji koji zaista proizvode program u Crnoj Gori dobiju mogućnost unaprijeđenja svojih sadržaja radi ostvarivanja boljeg informisanja javnosti”, smatraju podnosioci amandmana.
Savjet AEM, kako je saopšteno, donosi konačnu odluku o raspodjeli sredstava, ali na osnovu prijedloga nezavisnih eksperata.
“Praktično se radi o modelu koji se već koristi u EU prilikom ocjenjivanja prijedloga projekata koje finansira Evropska komsija. Sam Fond se treba finansirati od nadoknade koju plaćaju pružaoci AVM usluga na zahtjev (kablovski operateri), koji ukupno imaju oko 170.000 korisnika što u predloženom procentu treba da osigura oko 800.000 eura godišnje. Iz drugog izvora, budžeta Crne Gore uz fiksno izdvajanje od 0,005% BDP, moguće je osigurati oko 200.000 eura na godišnjem nivou”, navodi se u saopštenju grupe NVO i dodaje da taj iznos neće opteretiti budžet Crne Gore, a može značajno pomoći bolje informisanje građana o pitanjima od javnog interesa.
U izmjenama koje predlažu NVO je i uvođenje obavezne šestomjesečne analize o primjeni programskih standarda koja bi jasno pokazala koji mediji ispunjavaju zakonske obaveze i obaveze koje proističu iz odobrenja za rad elektronskih medija (sopstvena produkcija itd…). Ggrupa NVO predložila je niz mjera kojima su unapređuje regulisanje načina korišćenja sredstava iz budžeta odnosno zabrana korišćenja javnih sredstava za komercijalne sadržaje (unakrsno subvencioniranje), vođenje posebnog (odvojenog) računovodstva i povraćaj sredstava ukoliko ne budu utrošena za proizvodnju sadržaja od javnog interesa.
Bonus video:
