STIHIJSKA GRADNJA U GRADOVIMA

Vlasti ne zanima što je 5,4 odsto flore u Podgorici endemično

“Ne znam kako natjerati nekog da vas čuje, ako to unaprijed ne želi. Oni znaju da neko istražuje floru grada, ali ih to ne zanima. Zato i dolazi dao stihijskog uništavanja, kao što je slučaj prije par dana u Ulici Vasa Raičkovića, gdje je Zetagradnja preko noći uništila čemprese i bagreme i time jedan od preostalih zelenih koridora”
57 pregleda 0 komentar(a)
sječa stabala, Foto: Luka Zeković
sječa stabala, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 30.04.2015. 07:02h

Zidanje zgrada bez ijednog posađenog drveta ili parka pogubno je po građane, biljni i životinjski svijet, a do sada niko nije odgovarao zbog nepoštovanja urbanističkih planova.

To je ocijenjeno na jučerašnjoj tribini “Urbani biodiverzitet i urbano planiranje”, koju je organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.

Kao primjer takvog ponašanja opštinskih vlasti uzeta je Podgorica, a stručnjaci su naveli da je do toga došlo zbog neznanja i pohlepe.

“Istraživanja pokazuju da je od oko 3.600 različitih vrsta u Crnoj Gori, trećina smještena na teritoriji glavnog grada. Pretpostavlja se da će u skorijoj budućnosti u gradovima centralne Evrope opasti na samo 50 vrsta po kvadratnom kilometru. Podgorica je privilegovana jer je broj vrsta u svakom kvadrantu oko 330”, kazala je profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Danijela Stešević.

Ona je navela da je 5,4 odsto flore u Podgorici endemično, a da se istraživanjem životinjskog svijet još niko nije bavio.

Ona i njene kolege, međutim, kritikovali su odnos gradskih vlasti, od kojih se niko, iako uredno pozvani, nije pojavio na tribini.

“Ne znam kako natjerati nekog da vas čuje, ako to unaprijed ne želi. Oni znaju da neko istražuje floru grada, ali ih to ne zanima. Zato i dolazi dao stihijskog uništavanja, kao što je slučaj prije par dana u Ulici Vasa Raičkovića, gdje je Zetagradnja preko noći uništila čemprese i bagreme i time jedan od preostalih zelenih koridora”, kazala je Steševićeva.

Njena koleginica Danka Petrović navela je primjer Bloka 9 i Siti kvarta, gdje ne postoji nijedno drvo.

“Meni je, ne samo kao biologu, već kao stanovniku ovog grada, nejasna strategija da se unutrašnjosti zgrada betoniraju. To je pogubno, posebno za Podgoricu i njenu klimu”, kazala je Petrovićeva.

Ksenija Medenica iz NVO “Grin Houm” kazala je da nikada niko nije kažnjen, niti mu je oduzeta licenca i da niko ne kontroliše da li se poštuju smjernice u urbanističkim planovima.