Informisanost, edukacija i povjerenje građana ključni su preduslovi za razvoj elektronske demokratije i participacije, a prije kretanja u realizaciju daljih projekata u toj oblasti Vlada mora pokazati uspješnost u realizaciji dosadašnjih, smatraju u Građanskoj alijansi (GA).
Ta nevladina organizacija uradila je analizu Realizacije onlajn alatki za e-participaciju u Crnoj Gori kojom, kako je pojašnjeno, žele predstaviti kako je e-demokratija izgledala u Crnoj Gori u prethodnom periodu, koje je alatke Vlada implementirala i realizovala u toj oblasti, i ukazati na evidentirane nedostatke.
Iz GA su pojasnili da je e-demokratija jedan od bitnih aspekata razvoja demokratije u modernim uslovima, koji u velikoj mjeri pospješuje i omogućava intenzivniju participaciju, a samim tim snažnije građansko društvo.
E-demokratija, kako su naveli, ne predstavlja neko buduće stanje, već jednostavno savremenu demokratiju uz doprinos osoba koje koriste informacione tehnologije kao alat za svoje učešće u demokratiji.
Iz GA su podsjetili da je Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT), u pravcu stvaranja moderne i efikasne državne administracije, realizovalo projekat Portal e-Uprava koji, kako su ocijenili iz te NVO, predstavlja jednu od osnovnih karika i prvi ozbiljniji korak u razvoju e uprave u Crnoj Gori.
„Jedan od ciljeva je, između ostalog, i da 200 najčešće korišćenih usluga državne uprave bude dostupno na portalu e-Uprave do 2016. godine, a jedan od osnovnih pravaca je motivisanje državnih organa i jedinica lokalne samouprave da, u cilju eliminisanja administrativnih barijera, budući rad organizuju koristeći taj portal kao platformu i alatku koja im je na usluzi a koji, što je od posebnog značaja, ne iziskuje dodatna sredstva“, precizirali su iz GA.
U Analizi se navodi da je za realizaciju projekta e-Uprava do sada utrošeno oko 509 hiljada eura, u okviru čega je izrada portala iznosila 214 hiljada, nadogradnja dinamičkog web portala 295 hiljada, dok u promociju Portala nije uložemno ništa.
Portal je, kako se navodi, zvanično počeo sa radom 14. decembra 2010. godine, a izvještaj o njegovoj realizaciji za protekle dvije godine nije rađen.
Istraživački tim GA se u okviru Portala bavio onim opcijama, odnosno uslugama koje se tiču participacije građana i učešća - kroz kreiranje politika učestvujući onlajn putem u različitim procesima na različitim nivoima, odnosno takozvanom e-participacijom.
Iz GA podsjećaju da Portal e-Uprava, između ostalog, nudi mogućnost učestvovanja u izradi javnih politika kroz učestovanje u elektronskim javnim raspravama, a pregled poslednjih javnih rasprava u prošloj i ovoj godini pokazao je da korisnici portala uopšte ne koriste tu mogućnost kao vid participacije.
To je, smatraju u GA, zabrinjavajuć podatak, jer govori o tome da korisnici u praksi ne koriste ni one postojeće modele koje im portal nudi, iako se Strategijom razvoja informacionog društva Crne Gore od 2012-2016 planira razvoj dodatnih alatki.
„Veliki problem nalazi se u nedostatku povjerenja u projekte Vlade ovog i sličnog karaktera, odnosno da građani ukoliko se odluče na ovakve vidove participacije zaista mogu i uticati na promjene“, navodi se u Analizi.
Građani su, kako se navodi, jako malo upoznati sa modelima i načinima demokratske participacije, a posebno kada je u pitanju e-demokratija i korišćenje ICT sredstava.
„Dominantan problem i leži u činjenici da građani nijesu ili su jako malo upoznati sa fukncionisanjem portala e-Uprava, a posebno još manje o raznim alatkama u okviru njega. Ovakvo stanje na terenu povezano je sa činjenicom da je u svrhu promocije Portala i njegovih usluga do sada uloženo nula EUR“, ocijenili su iz GA.
To je, kako navode, posljedica lošeg pristupa, gdje je fokus dosadašnjeg rada stavljen na tehničko ispunjavanje uslova, a ne i na najbitniji aspekat - da portal i usluge na njemu konačno zažive i dopru do građana kao ključne ciljne grupe i koriste se u praksi.
Navodi se da kao izazov ostaje uključivanje ostalog dijela organa državne uprave, koji će svoja obavještenja o javnim raspravama prosljeđivati i objavljivati na Portalu i omoguciti taj vid učešća u javnim raspravama, sa jasnom strategijom njegove promocije i edukacije građana.
U zaključcima tog dokumenta navodi se da je u razvoju dosadašnje e-demokratije u Crnoj Gori posebno primijećen nedostatak ozbiljnije strategije Vlade.
„Posvećenost razvoju e-participacije i e-demokratije uglavnom je vezana za individualne inicijative i ideje koje su posljedica rada pojedinaca koji su se u određenom trenutku nalazili na čelu određene institucije, a ne stratešku odlučnost Vlade, što je na kraju i ključni razlog njihovih loših realizacija“, ocijenjeno je u analizi.
Takve inicijative se, kako se navodi, pokušavaju prikazati kao primeri stvaranja otvorenije Vlade, dok se sa druge strane pokazuje potpuna nezainteresovanost i marginalizacija svih indikatora koji govore o neuspješnosti, a kasnije i preporuka i sugestija koje se tiču eventualnog poboljšanja.
„Po dolasku novog šefa Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, komunikacija sa civilnim sektorom je na jako niskom nivou, a individualne alatke poput e-peticija i platforme za zloupotrebu službenih vozila nažalost, nedovoljno promovisane, sa zadržanim greškama nijesu bila predmet poboljšanja“, navodi se u zaključcima.
Kao dobar primjer saradnje Vlade, UNDP-a i Elektrotehničkog fakulteta (ETF) navodi se realizacija aplikacije Budi odgovoran.
„Izvorno inicijativa studenata ETF-a nije mogla zaživjeti da nije uspostavljena adekvatna saradnja sa Vladom. Ono što je nedostatak je da, nažalost, aplikacija fukncioniše jedino u dijelu borbe protiv sive ekonomije, odnosno u onom dijelu gdje je uspostavljena saradnja koju je Vlada podržala. Ostale opcije, poput prijavjivanja zloupotrebe službenih vozila i nelegalnih deponija, nažalost nijesu zaživjele, jer u Vladi nijesu identifikovane osobe koje bi se bavile tim prijavama“, kaže se u zaključcima .
Pored neinformisanosti, u Analizi je identifikovan i nedostatak povjerenja građana u modele participacije.
„Takvom stanju je u velikoj mjeri doprinijela upravo loša realizacija, gdje su inicijative građana bile na arogantan način obesmišljavane, ili nijesu uspjele zbog brojnih tehničkih i ograničavajućih faktora. Ovakvim postupanjem, alatke koje imaju za cilj da na što bolji način olakšaju građansku participaciju i približe Vladu građanima, ostvarile su u velikoj meri kontraefekat, na način što su građani obeshrabreni i ne vjeruju da njihov angažman u ovom smislu može ostvariti i neki konkretan rezultat“, naveli su iz GA.
U toj NVO smatraju da se Vlada u takvoj situaciji mora okrenuti praćenju realizacije postojećih projekata, a svoju odlučnost i posvećenost pokazati kroz senzibilitet da radi na poboljšanju i otklanjanju identifikovanih nedostataka, kao i da mora povratiti povjerenje građana.
„Informisanost, edukacija i povjerenje su ključni preduslovi za uspješnost u ovoj oblasti, a prije kretanja u realizaciju daljih sličnih projekata Vlada mora pokazati uspješnost u realizaciji dosadašnjih“, zaključeno je u analizi.
Bonus video:
