Izložba o tivatskom gradskom parku: Ekološki i istorijski dragulj

Na petnaestak velikih panoa, autori izložbe, arhitektinja Marija Nikolić i inženjer hortikulture Igor Mamula, su preko nekoliko desetina starih fotografija prikazali bogat istorijat parka i sve njegove prirodne, ekološke, arhitektonske i kulturološke vrijednosti
51 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 15.04.2015. 12:59h

„Posmatrajući ovu izložbu nisam mogao ostati ravnodušan - gledajući ove fotografije pokušavam zamisliti kako je to nekada bilo kada su naši preci i mornari sa dalekih vijađa, donosili razno bilje i sadili ga u park sa velikom ljubavlju”, kazao je u utorak veče, otvarajući izložđbu dokumentarnih fotografija „Veliki gradski park kroz istoriju“, savjetnik tivatskog gradonačelnika Petar Vujović.

Galerijski prostor Centra za kulturu Tivat bio je pretijesan za sve koji su došli vidjeti zanimljivu izložbu foto-dokuemnata o istorijatu najveće botaničke bašte na južnom Jadranu – nekadašnjeg „Marine parka“, a danas zvanično Velikog gradskog parka u Tivtu.

Među posjetiocima izložbe bio je i austrijski ambasador u Crnoj Gori dr Johan Frelih, s obzirom na činjenicu da je presudnu ulogu u formiranju ovog parka imao nekadašnji komandant Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral Maksimilijan Daublebski fon Šternek.

Po njegovoj naredbi 1892. godine u Tivtu je na nekadašnjim imanjima plemićkih porodivca Radali i Luković, podignut „Mornarički park“. Šternek je naime, želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po njegovoj naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889 godine.

Admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se danas prostire na oko 4 hektara.

„Svi smo mi još kao djeca i učenici provodili veliki dio vremena u ovom parku, dosta je tu urađenih domaćih zadataka, igranja, skupljanja bilja za herbarium, prvi poljubci i simpatije bile su u ovom parku. Nekako mi se čini da su sve te uspomene ostale u krošnjama u našem parku i nedaju da ih otrgne zaborav. Na nama to ostaje i moramo biti svjesni činjenice da ljubav prema parku moramo prenositi i na mlađe naraštaje i nastojati im utkati tu ljubav prema parku, ništa veću ali ništa manju što su i naši preci, odnosno naši roditelji nama utkali“, kazao je Petar Vujović.

Na petnaestak velikih panoa, autori izložbe, arhitektinja Marija Nikolić i inženjer hortikulture Igor Mamula, su preko nekoliko desetina starih fotografija prikazali bogat istorijat parka i sve njegove prirodne, ekološke, arhitektonske i kulturološke vrijednosti. Na fotografijama su pejsaži, sportska i vojna dešavanja, Tivćani koji desetljećima uživaju u parku, ali i mnogi velikodostojnici koji su ga nposjećivali, poput jugoslovenskog kralja Aleksandra i Karađorđevića ili srpske kraljice Zorke Petrović-Karađorđević.

Izložbu su priredili NVO “Evropski dom” i Centar za kulturu Tivat. Predsjednica “Evropskog doma” Marijana Mišić-Škanata podsjetila je na aktivnosti koje je ta NVO realizovala u proteklom periodu, počevši od njihove inicijative za kompletnu rekonstrukciju parkovskih staza, podzida, obnovu urbanog mobilijara i javne rasvjete što je 2002 finansirao USAID i Opština Tivat.

„Evropski dom“ je pokrenuo i akciju obnove hortikulture projektom nazvanim „Vaše stablo u našem parku“ u kojoj pojedinci, institucije i preduzeća simbolično obilježavaju neke njima važne datume i događaje, sadnjom novog drveća i ukrasnog bilja u gradskom parku. Sve to krunisano je u januaru ove godine kada je Skupština opštine Tivat donijela Odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra Veliki gradski park u Tivtu, kojom je ovaj vrijedni prirodni i objekat kulture dobio zvanično status zaštićenog spomenika prirode.

U galeriji pogledajte više fotografija.

Galerija

Bonus video: