Od početka ove godine 758 osoba je tražilo azil u Crnoj Gori, od čega je njih troje dobilo status izbjeglice a, kako su kazali iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), razlog malog broja odobrenih zaštita je to što je Crna Gora najčešće tranzitna država za tražioce azila. Tokom prošle godine, od 2.312 osoba koje su tražile azil u Crnoj Gori, MUP je odobrio četiri zaštite- dva statusa izbjeglice osobama iz Sirije i dvije dodatne zaštite. Kako je saopšteno agenciji MINA iz MUP-a, dodatne zaštite se dodjeljuju u situacijama kada u državama porijekla rat nije formalno na snazi, poput Nigerije, ali se procijeni da bi povratkom u matičnu državu tražiocima azila, bilo ugroženo neko od osnovnih ljudskih prava. „Razlika između statusa izbjeglice i dodatne zaštite je u tome što se u prvom slučaju status trajno dodjeljuje, dok se u drugom zaštita određuje na period od godinu, nakon čega se procjenjuje stanje u državi porijekla i zavisno od okolnosti, dodatna zaštita se ukida ili u kontinuitetu produžava za period od šest mjeseci“, objasnili su iz MUP-a. Podnosioci zahtjeva za dobijanje azila u Crnoj Gori, kako su kazali, mahom dolaze iz ratom obuhvaćenih područja Sirije, Somalije, Eritreje, Konga, Gambije, a bilo je i pojedinačnih slučajeva tražilaca azila iz Avganistana, Iraka, Kameruna, Liberije i Jemena. Pored bijega od rata, najčešći razlozi za traženje azila su strah od progona zbog rasne, vjerske, političke ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi, loše ekonomsko stanje, kao i želje za boljim uslovima života. Na pitanje zašto je mali broj osoba koje dobiju azil, iz MUP-a su objasnili da razlog leži u činjenici da tražioci azila Crnu Goru ne doživljavaju kao krajnju destinaciju, već kao tranzitno područje. „Kako do vremena kada bi po proceduri trebalo da se odazovu pozivu za davanje izjave o okolnostima napuštanja države porijekla tražioci azila najčešće napuštaju teritoriju Crne Gore, to se ne može govoriti o formalnoj odluci o odbijanju ili uskraćivanu azila nekom tražiocu, već o obustavljanju postupka za dobijanje azila jer tražilac više nije na teritoriji naše zemlje“, navodi se u odgovoru MUP-a. Davanje izjave, kako su naveli, predstavlja jednu od složenijih radnji u postupku po zahtjevu za dobijanje azila u kojem je voditelj postupka dužan utvrditi i ispitati sve relevantne činjenice i okolnosti, posebno informaciju o državi porijekla, ocijeniti opšti kredibilitet tražioca azil, ali i, uz procjenu valjanosti dokaza, pripremiti pravilnu i zakonitu odluku u pogledu utvrđivanja izbjegličkog statusa ili drugog oblika zaštite. „Voditelj postupka je dužan voditi računa o kulturološkom porijeklu tražioca azila, te posebnu pažnju obratiti na određene uslove u kojima se nalaze tražioci azila, naročito osobe koje su preživjele nasilje, mučenje ili traumu“, navodi se u odgovru MUP-a. Posebna je dužnost, kako su objasnili, i upozoriti tražioca azila na njegovu obavezu iznošenja svih okolnosti i činjenica vezanih za njegovo traženje azila u Crnoj Gori, pri čemu se tražiocu azila mora omogućiti da iscrpno predstavi, pojasni i potkrijepi, svim raspoloživim dokazima, sve činjenice i okolnosti relevantne za donošenje odluke po zahtjevu za azil. Intervju se, kako su kazali iz MUP-a, vodi u uslovima koji osiguravaju tajnost postupka uz poštovanje principa „isključenje javnosti“ i povjerljivosti i zaštite podataka. Iz MUP-a su objasnili da se odluka o zahtjevu za dobijanje azila donosi najkasnije 90 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim ukoliko se radi o očigledno neosnovanom zahtjevu, kada je rok za donošenje odluke skraćen na 15 dana. Zahtjevi maloljetnih lica i lica sa posebnim potrebama imaju prioritet u rješavanju, pa se, kako su rekli, odluka donosi u roku od 30 dana. Iz MUP-a su podsjetili da je u toku izrada novog Zakona o azilu, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a kojim će biti implementiran novi Jedinstveni evropski sistem azila, koji je na nivou Evropske unije (EU) unaprijeđen 2013. godine. Novim Zakonom o azilu će se, kako su kazali, na kvalitetniji i efikasniji način urediti načela, uslovi i postupci za odobravanje azila. „Na taj način u crnogorski sistem uvešće se obavezna sudska zaštita i besplatna pravna pomoć pri sastavljanju tužbe sudu i zastupanja pred sudskim organima, omogućiće se pravo na zdravstvenu zaštitu na način na koji ga ostvaruju i crnogorski državljani, pravo na obrazovanje, pristup tržištu rada, te pravo na socijalnu zaštitu“, kazali su iz MUP-a. Novi Zakon će, kako su naveli, bliže definisati institute evropskog zakonodavstva koji se tiču politike azila u dijelu progona i vršitelja progona, razloga za isključenje, sigurne države porijekla, prve države azila, sigurne treće države, neprihvatjivih zahtjeva, postupaka na granici i sudske zaštite.
Bonus video:
