CENTAR ZA ROMSKE INICIJATIVE

Još nema kazni za ugovaranje prijevremenih brakova

"Postoji problem u zakonodavnom okviru da se dokaže da se radi o ugovorenom braku"
0 komentar(a)
vjenčanje, Foto: Shutterstock
vjenčanje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 07.04.2015. 13:31h

U Crnoj Gori je u protekle dvije godine podnijeta 21 prijava zbog ugovoranja prijevremenih brakova djevojčica iz romske i egipćanske populacije (RE), ali nijedna kazna još nije izrečena, saopšteno je iz Centra za romske inicijative. Ta nevladina organizacija (NVO) danas je u parlamentu organizovala performans i otvorila forum na tu temu, u okviru sjednice Odbora za rodnu ravnopravnost kojoj su, pored poslanika, prisustvovali predstavnici nstitucija i civilnog sektora. Prema istraživanju koje je prošle godine uradio Centar za romske inicijative, više od 70 odsto pripadnica RE populacije, starosti od 12 do 18 godina, stupilo je u bračnu zajednicu putem ugovorenog braka. Izvršni direktor te NVO, Fana Delija, kazala je da je od 2012. godine podnijeta 21 prijava zbog ugovaranja prijevremenih brakova u kojima maloljetnice trpe nasilje, među kojima je i slučaj gdje je bolnica prijavila da je djevojčici od 13 godina, koja je bila i životno ugrožena, morao biti urađen abortus. „Ali još nemamo slučaj da je neki od roditelja prekršajno ili krivično kažnjavan zbog takvog postupka“, rekla je Delija novinarima nakon sjednice. Ona je pojasnila da je mladim Romkinjama jako teško da se odupru tom običaju, jer su one potpuno diskriminisane i neravnopravne u porodici. „Njih od rođenja roditelji vaspitavaju da je njihova jedina vrijednost da se udaju“, kazala je Delija, dodajući da te djevojčice nakon udaje postajurobinje u muževoj kući, jer im se stalno spočitava da je za njih dat novac, i da one moraju da obavljaju sve što im se naredi. Ona je naglasila da postoji problem u zakonodavnom okviru da se dokaže da se radi o ugovorenom braku. „Zato treba poraditi više na tome, kako bi roditelji i oni koji čine ta krivična djela bili adekvatno kažnjeni. Jer ako se kazni jedan, pa drugi – vjerujte mi da peti neće to uraditi“, smatra Delija. Zamjenik Ombudsmana Siniša Bjeković kazao je da treba, prije svega, odabrati adekvatan metod gonjenja počinilaca tih djela. „Trgovinu ljudima, konkretno ugovorene brakove, teško je dokazati. Zbog toga je vrlo bitno da oni koji su zaduženi za gonjenje imaju dovoljno materijalnih dokaza, a ukoliko nemaju – da odaberu mdel za koji imaju dokaza“, kazao je Bjeković. On je pojasnio da uz ugovoreni brak najčešće ide pojava nasilja u porodici. „Onda se treba naći model koji će, prije svega, obezbijeditida žrtva ne trpi posljedice takvog ponašanja, uključujući ne samo sankcije nego i zaštitne mjere koje se izriču, kao što je udaljenje iz mjesta stanovanja“, precizirao je Bjeković. On je naglasio da se mora odabrati model kažnjavanja koji pogađa direktno počinioca krivičnih djela, a ne, što je najčešće slučaj, i članove njegove porodice. Šef Vladine Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima, Zoran Ulama, kazao je da se jedino zajedničkim snagama može učiniti više na rješavanju tog problema koji je prisutan u RE populaciji. „On sami moraju podizati nivo svijesti u tom dijelu, i siguran sam da se to već dešava, a mi u okviru državnih nstitucija moramo naći način da se to pitanje što kvalitetnije rješava ubuduće“, smatra Ulama. On je kazao da se u njihovom Skloništu trenutno nalaze dvije žrtve prijevremeno ugovorenih brakova. „Ostaje da vidimo šta će predstavnici ostalih institucija preduzeti da se to pitanje riješi na najbolji način“, dodao je Ulama. Behija Ramović, Koordinator Ženske RAE mreže „Prva“ koja je dio tima pri Upravi policije, kazala je da u rješavanje problema ugovorenih brakova treba najviše uključiti institucije i porodice, posebno žene. „Jer kada jedna Romkinja skupi hrabrost i usudi se da prijavi nasilje, tada dolazi u još teži položaj, i dovodi se u pitanje istinitost njenog skaza“, kazala je Ramović. Prema njenim riječima, nema pravnog okvira da ta žena bude u potpunosti zaštićena. „I ona je primorana da se vrati nasilniku, što dodatno ugrožava njen položaj i status u društvu i porodici“, navela je Ramović. Ona je naglasila da se u priču oko rješavanja nasilja nad ženama moraju uključiti muškarci. „Jer kada pričamo o nasilju, većinom su na svim konferencijama i seminarima prisutne žene. Mislim da treba uključiti i muškarce, i da dječake od najranijeg perioda treba učiti da ne treba da vrše nasilje“, kazala je Ramović. Prema njenim riječima, otkad je Ženska RAE mreža u timu za poboljšanje položaja RAE populacije, procesuirana su četiri slučaja. „To je veliki uspjeh kada mi direktno pričamo sa žrtvom i kada tačno znamo šta se desilo, i možemo pomoći institucijama da bolje procesuiraju te slučajeve. Jedan slučaj je okarakterisan kao obljuba nad djetetom, a za ostala tri ćemo vidjeti šta će se desiti, jer su još u proceduri“, dodala je Ramović.

Preporučujemo za Vas