Crna Gora daleko je od kvalitetnog rada pravosuđa što najbolje pokazuju podaci o radu specijalizovanih odjeljena pri višim sudovima za slučajeve organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina koji su od 56 predmeta riješili 32, saopštili su iz Pozitivne Crne Gore.
Poslanice Pozitivne Azre Jasavić, rekla je da igra brojki iz Izvještaja o radu sudova za prošlu godinu ne može zamagliti pravosudnu neveselu zbilju.
Ona je istakla da gdje su očekivanja najveća, rezultati su najlošiji i da se te činjenice moraju ozbiljno shvatiti i mijenjati.
"Da smo daleko od kvalitetnog rada pravosuđa najbolje govore podaci o radu dva specijalizovana odjeljena pri višim sudovima koji sude predmete organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina. Oni su u radu ukupno imali 56 predmeta, a riješili su samo 32", kazala je Jasavić agenciji MINA.
Prema njenim riječima, ostalo je neriješeno, prema Izvještaju, 23 predmeta, odnosno 41 odsto.
"To što u Izvještaju nije naveden još jedan nezavršeni predmet ukazuje na sumnju da se stanje željelo predstaviti boljim nego što jeste. Tačnije, kada dodamo broju 23 još jedan nezavršeni predmet imamo 24 neriješena predmeta odnosno 42,86 odsto neriješenih predmeta", tvrdi Jasavić.
Ona je kazala da je priliv predmeta u 2014. bio isti kao i 2013. godine, ali da je broj riješenih manji za 21 predmet.
Jasavić je kazala da Privredni sudovi nijesu završili 39,45 odsto stečajnih predmeta, a parničnih je ostalo neriješeno 49,62 odsto.
Ona smatra da ti podaci najbolje govore koliko je Crna Gora neuspješna u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, kao i u stečajnim postupcima gdje se odlučuje o ekonomskim pravima pravnih lica i bivših radnika.
"Pri čemu se radi o preduzećima koja su u periodu tranzicije pod sumnjivim okolnostima devastirana, gdje su se pojedinci bliski vlasti «dobro ugradili», a radnici beskrajno osiromašili", rekla je Jasavić.
Ona je kazala da u Izvještaju nema preciznih podataka koliko je krivičnih djela zastarjelo i koliko je zastarjelo izvršenja krivičnih sankcija, što bi dalo jasniju sliku o kvalitetu rada sudova.
"Ono što ohrabruje jeste povećanje broja kazni - rada u javnom interesu za 395 odsto, čime ukupno ove kazne čine 2,64 odsto od ukupno izrečenih kazni", rekla je Jasavić.
Ona je ukazala da stopa efikasnosti sudova po Cepej indikatorima iznosi 86,14 odsto što znači da ima prostora za kvalitetniji rad u pravosuđu.
"Pregovaračka poglavlja 23 i 24 u najvećoj mjeri zavisi od uspješne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, gdje sudovi ne pokazuju dobre rezultate sa stanovišta efikasnosti i ažurnosti i to se mora što hitnije riješavati, a najodgovorniji u tom procesu su predsjednica Vrhovnog suda i predsjednik Sudskog savjeta", zaključila je Jasavić.
Bonus video:
