Biznismen blizak vlasti Duško Knežević preko firme u kojoj je većinski vlasnik AD "Jadranski sajam" pokušava da prisvoji vrijedno državno zemljište, bez dokaza da ga je ikada kupio.
Radi se imovini od 22.414 metara kvadratnih, koja se nalazi kod Slovenske plaže. To se može zaključiti na osnovu dokumentacije iz Uprave za nekretnine, u koju su "Vijesti" imale uvid.
Iz Kneževićeve firme budvanskom katastru poslali su dva dopisa - prvi u aprilu 2013. a drugi krajem februara prošle godine - da se AD “Jadranski sajam” upiše kao vlasnik, a ne korisnik, pomenutog zemljišta.
Cijena zemljišta na toj lokaciji iznosi hiljadu eura po kvadratu, što znači da Knežević potražuje državnu nepokretnu imovinu vrijednu 22.414.000 eura. Izvršni direktor firme "Jadranski sajam" i bivši odbornik u Skupštini Opštine Budva Rajko Bujković u zahtjevu katastru poziva se na Ugovor o kupoprodaji zaključen sa Opštinom Budva 1975. godine.
"Ugovorom o kupoprodaji zaključenim sa Opštinom Budva, kao prodavcem, 16. juna 1975. godine definisana je i plaćena kupoprodajna cijena za pet hala i zemljište na kome se nalaze hale i koje služi njihovoj upotrebi, u površini 22.414 m2. Dakle radi se o teretnom pravnom poslu…", piše, između ostalog, u zahtjevu Kneževićeve firme.
Ipak, Bujković u svom zahtjevu ne pominje jednu važnu činjenicu vezanu za ugovor iz 1975, odnosno da je predmet ugovora "kupoprodaja pet sajamskih hala i ustupanje zemljišta na trajno korišćenje uz naknadu".
Firma "Jadranski sajam" nije postala vlasnik zemljišta na kojem se nalaze hale, već samo korisnik, što je Bujković u svom zahtjevu izbjegao da navede, jer to pravo ni njihov prethodnik nije imao.
Sekretar budvanskog Sekretarijata za zaštitu imovine Novak Klisić u februaru prošle godine izjasnio se da preduzeće “Jadranski sajam” nije ispunilo uslov da se upiše kao vlasnik vrijednog zemljišta.
Klisić u odgovoru navodi: "Smatramo da nisu ispunjeni uslovi iz člana 419 stav 2 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima..."
Na osnovu svega iznijetog radi rješavanja u ovoj pravnoj stvari potrebno je pribaviti potvrdu nadležnog državnog organa da je u postupku privatizacije plaćena tržišna naknada za zemljište za koje se traži upis prava svojine u korist ’Jadranskog sajma’ AD Budva”, navodi Klisić. Kneževićeva firma prema najnovijim katastarskim podacima i dalje se vodi kao korisnik vrijedne državne zemlje.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte do danas nije izdao potvrdu Kneževiću da je platio predmetno zemljište po tržišnoj cijeni.
Po mišljenju eksperata iz ove oblasti, Savjet za privatizaciju ne može izdati takvu potvrdu jer predmetno zemljište nije moglo ući u dioničarski kapital prilikom transformacije kapitala firme "Jadranski sajam" 1994. godine, jer je to zemljište imalo status gradskog građevinskog zemljišta.
"Zemljište sa takvim statusom nije moglo biti u privatnoj svojini, odredbom Zakona koji je tada bio na snazi", kazao je sagovornik “Vijesti” koji se razumije u problematiku svojinskih prava.
U vrijeme transformacije tada društvenog preduzeća u dioničarsko društvo 1994. i privatizacije 1999. godine, predsjednik Upravnog odbora preduzeća “Jadranski sajam” bio je Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a.
Popović: Atlas banka parama Sajma kupila Sajam
Nekadašnji predsjednik Skupštine Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) i član Savjeta za privatizaciju Danilo Popović u intervjuu datom "Monitoru" u maju 2005. godine pomenuo je kako je privatizovan "Jadranski sajam" u Budvi.
"Kupila ga je Atlas banka. Sajam je inače držao svoja sredstva kod ove banke i u momentu kada je prodat, imao je na svom računu oko 2,5 miliona maraka, a prodat je za tri miliona maraka. Onog momenta kada je kupljen, te pare su pripale Atlas banci i ona je njihovim parama kupila sajam u Budvi", kazao je tada "Monitoru" Popović.
Prema podacima "Vijesti", transformacijom preduzeća "Jadranski sajam" 1994. godine 76 odsto akcija dobila je država, a ostatak radnici.
Državni do akcija sajma prodat je beogradskoj kompaniji "Jupex mix" za oko šest miliona maraka. Firma "Jupex mix" je bila većinski vlasnik Atlas banke.
Bonus video:
