Skrnavljenje vjerskih objekata nije dio ovdašnje tradicije i kulture, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, i apelovao na državne organe da rasvijetle ponovljene slučajeve vandalskog ponašanja.
On je, nakon zahtjeva dostavljenih Zaštitniku da se aktivno uključi u rješavanje nastalih problema i zaštite prava vjerskih institucija, apelovao na sve društvene aktere i svijest građana da u duhu svojih tradicionalnih vrijednosti budu najbliži svojim susjedima i prijateljima onda kad je to najpotrebnije.
„A obavezu saradnje sa državnim organima u otkrivanju počinilaca ovih djela drže jednako važnom kao i svoje pravo da budu zaštićeni od svih oblika nasilja i nasrtaja na svoju imovinu“, naveo je Baković.
On je poručio da se skrnavljenje vjerskih objekata i prostorija u kojima se obavljaju vjerski obredi, odnosno djeluju vjerske institucije, nikako ne može smatrati dijelom ovdašnje tradicije, niti kulture.
„Naprotiv, ugrožavanje vjerskog objekta na bilo koji način bio je i ostao sinonim necivilizacijskog i u osnovi grešnog ponašanja svake osobe, bez obzira na njeno lično svojstvo, etničku ili vjersku pripadnost. Zbog toga apelujemo na državne organe da u najhitnijem roku rasvijetle ponovljene slučajeve vandalskog ponašanja i procesuiraju ih na zakonom utvrđen način“, naveo je Baković.
Institucija Zaštitnika apelovala je na sve državne organe da se pridržavaju načela i standarda postupanja kada su u pitanju te osobe. „A kod postupaka u zaštiti njihovih prava posebno imaju u vidu potrebu ažurnog i hitnog postupanja, ne dovodeći ih u nesrazmjerno težak položaj u postupku ostvarivanja prava“.
„Zakonitim i pravilnim postupanjem, uz primjenu odgovarajućih međunarodnih i domaćih standarda, u najvećoj mogućoj mjeri dokazaće se zrelost društva i državnih organa da se sa pitanjima od vitalnog značaja za pojedince – pripadnike vjerskih organizacija, nose sa odgovornošću i blagovremeno“, naveo je Baković.
On smatra da, uprkos činjenici da još nemamo adekvatan zakonodavni osnov za rješavanje statusa vjerskih zajednica i drugih pitanja koji iz tog statusa proizilaze, zbog toga treba zadržati visok nivo multikonfesionalnog sklada.
„Čineći još više napora da se vjerske zajednice ne diskriminišu ni u jednoj oblasti svojeg djelovanja, osim kada to zahtijevaju ograničenja koja proizilaze iz standarda ljudskih prava u domenu vjeroispovijesti (odnosno slobode vjerovanja, ispovijedanja vjere i uvjerenja) i naravno zaštita prava drugih“, dodao je Baković.
Pored toga, kako je rekao, nužnost vjerske tolerancije i jednakog postupanja prema različitim vjerskim zajednicama čini temelj sekularnog uređenja jedne moderne, demokratske države kakva treba biti i Crna Gora.
„Uvjeren sam da će trenutak u kojem živimo i ne tako davna iskustva nerazumijevanja iz prošlosti biti snažan podsticaj učenju na sopstvenim greškama, a time i povratku izvornim vrijednostima tradicionalnog crnogorskog društva, koje izgleda ponekad zaboravljamo“, saopštio je Baković.
Bonus video:
