Dosadašnji sistem obuke u pravosuđu pokazao se kao nedovoljno efikasan, a tom procesu se mora pristupiti sistemski, ocijenio je izvršni direktor Centra za građanske slobode, Sergej Sekulović.
On je je ocijenio da je Nacrt zakona o Centru za obuku u pravosuđu dobar.
„Ali predstavlja i priznanje da se dosadašnji sistem obuke pokazao kao nedovoljno efikasan, i da se ovom važnom procesu mora pristupiti sistemski i sistematično, posebno imajući u vidu nužnost primjene standarda iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, rekao je Sekulović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, obuci u pravosuđu se mora pristupiti sitemski i zbog promjena koje slijede ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju (EU), odnosno prihvatanjem njenog pravnog sistema.
„Inicijalna i kontinuirana obuka sudija i državnih tužilaca, kao i drugih učesnika unutar pravosudnog sistema u širem smislu, jedan je od osnovnih elemenata za efikasno i kvalitetno funkcionisanje pravosudnih institucija, koje moraju biti zasnovane na vladavini prava kao temeljnom principu pravnog poretka“, kazao je Sekulović.
Kako je podsjetio, iz Savjeta Evrope insistiraju za snaženjem principa supsidijarnosti u primjeni Konvercije, dok se regulative EU primjenjuju neposredno na horizontalnom i vertikalnom nivou.
„To traži kako kontinuirano usavršavanje u užem smislu, tako i promjenu pravne svijesti aktera koji primjenjuju pravo“, objasnio je Sekulović.
On smatra da formalistički pristup koji je utemeljen na principu pravne države, treba biti zamijenjen kreativističkim koji je karakterističan za vladavinu prava, a koji u svojoj osnovi, kako je naveo, ima vrijednosni koje stoje u temeljima prava.
„Ovo je najvažniji aspekt, ali svakako ne i jedini, koji se mora obuhvatiti obukama. U tom smislu je i osnovna primjedba, jer se u tekstu Nacrta zakona jasno ne uočava potreba za razvijanjem kritičkog tumačenja pravne norme, a za koju je nužno uvesti multidisciplinalan pristup“, ocijenio je Sekulović.
On je kazao da je dobro što je Nacrtom zakona predviđena potreba upoznavanja sa društvenim, kulturnim i ekonomskim aspektima prava, ali, u navedenom kontekstu, kako smatra, potrebno je posebnu pažnju usmjeriti kao filozofsko-etičkim aspektima prava.
„Nacrtom se, u dijelu programa kontinuirane obuke, sa pravom uočava posebna potreba obuke za sudije i tužioce koji promijene oblast ili se specijalizuju za pojedinu pravnu oblast“, rekao je Sekulović.
On smatra da taj dio treba dodatno razraditi jer, kako je naveo, efikasnost u radu pravosuđa mora biti zasnovana na specijalizaciji.
„Kada se prođe inicijalna obuka, odnosno njen teorijski i praktični dio, budući rad sudija i tužilaca treba kanalisati kroz jasna usmjeravanja. Tako bi dobili npr. kvalitetne sudije za porodično, radno ili krivično pravo, odnosno tužioce koji se bave privrednim kriminalitetom“, kazao je Sekulović.
On je ocijenio da treba razmisliti i o potpunoj profesionalizaciji rukovodećih osoba organa Centra.
Sekulović je rekao da stavljanje akcenta na sudsku i tužilačku organizaciju ima svoje utemeljenje, ali ako to za posljedicu bude proizvelo potpuno potiskivanje drugih aktera unutar pravosudnog sistema, kako je upozorio, rezultati mogu izostati.
„Mora prevagu odnijeti pristup da su svi segmenti sistema važni, i da bez obzira što smo naslijedi svijest da se prema nekima postavljamo kao prema nužnom zlu, pravosudni sistem, u širem smislu, mora se posmatrati kao cjelina“, poručio je Sekulović.
To, kako je dodao, traži i adekvatanu reakciju advokatske i notarske komore.
„Može se postaviti pitanje da li je Nacrt zakona u ovom dijelu nedorečen i da li ga treba normativno pojačati“, zaključio je Sekulović.
Bonus video:
