VEĆINA IMA FAKULTETSKE DIPLOME

Nezaposlenost mladih: Brojevi kažu jedno, realnost sasvim drugo

Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori do 25 godina je na zavidno niskom nivou. Prema podacima EUROSTATA, ovaj procenat kod nas je upola manji od prosjeka Evropske unije. Medjutim, na drugi pogled, slika je drugačija
143 pregleda 1 komentar(a)
Zavod za zapošljavanje, Foto: TV Vijesti
Zavod za zapošljavanje, Foto: TV Vijesti
Ažurirano: 08.03.2015. 19:02h

Trenutno se 14 hiljada crnogorskih građana mlađih od 30 godina nalazi na Zavodu za zapošljavanje. Vecina ima fakultetske diplome, ali ih više od pola nema ni dana radnog staža.

Više miliona eura vrijedni programi stručnog osposobljavanja visokoškolaca za sada nisu dali očekivane rezultate, jer je tek svaki četvrti visokoškolac uspio da zadrži, tj pronađe posao. Poslodavaci poručuju da će posla za mlade biti, tek kada se ekonomija oporavi .

Na prvi pogled brojevi mogu da oduševe.

Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori do 25 godina je na zavidno niskom nivou. Prema podacima EUROSTATA, ovaj procenat kod nas je upola manji od prosjeka Evropske unije. Medjutim, na drugi pogled, slika je drugačija.

U Uniji slobodnih sindikata objašnjavaju da razlog leži u činjenici da skoro 90% srednjoskolaca u Crnoj Gori upisuje fakultet, stopa nezaposlenosti mladih do 30 godina, je dramatično veća i premašuje 50%.

"Oni su u onoj kategoriji kad se otpušta su prvi na udaru, a kad se zapošljava posljednji", kazala je Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore.

Čak ni ako se računaju samo oni koji su registrovani na Zavodu za zapošljavanje, situacija nije bolja. (GRAFIKA 2) Od 35 000 na birou, čak 14 000 su mlađi od 30 godina, a više od pola (55%) nema ni sata radnog iskustva. Upravo to najviše smeta poslodavcima.

"Jednostavno 99% su mala I srednja preduzeća koja nisu u prilici dodatno da se posvete svakom novom zaposlenom u smislu dodatne obuke", rekla je Ana Maraš iz Unije poslodavaca Crne Gore.

Kako bi se ovaj jaz premostio, država je za dvije godine u program stručnog osposobljavanja ulozila gotovo 20 miliona eura, ali rezultat brine. Zaposlila se četvrtina visokoškolaca .

"Oko 7500 lica je prošlo kroz ovaj program a njih oko 2 000 je našlo zaposlenje nakon zavrsenog strucnog osposobljavanja", rekla je Sabina Kujović iz Zavoda za zapošljavanje.

"Kod ovih programa stručnog osposobljavanja da je tu jako važno staviti kvalitet ispred kvantiteta upravo iz tog razloga da nam se ne dešavaju situacije da recimo u firmama koje broje 2 zaposlena primi na stručno osposobljavanje 12 mladih ljudi. Ko će da bude njihov mentor", dodala je Mihajlović.

Ne postoji jednostavan recept kako bi se podstaklo zaposljavanje mladih.

"Najprije treba stvoriti sve uslove da preduzeća nesmetano posluju da bi naravno bili u mogućnosti da kreiranjem, povećavanjem prometa profita, kreiraju nova radna mjesta", tvrdi Maraš.

Tako je i novi projekat Zavoda „Mladi su naš potencijal“ usmjeren na upravo na otvaranje novih radnih mjesta.

"50 visokoškolaca mladih do 30 godina će proći kroz obuku, tromjesečnu obuku I priremiti se za preduzetništvo i samozapošljavanje", kazala je Kujović.

Da bi uopšte počeli da se bave samostalno nekim poslom, kažu privrednici, mladima nedostaje za početak- infrastruktura.

"Kada govorimo o preduzetničkoj infrastukturi, tu prije svega mislim na biznis inkubatore, tehnološke parkove", istakla je Maraš.

Preporučujemo za Vas