U Crnoj Gori ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola, a zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, upozorio je pomoćnik ministra zdravlja, Mensud Grbović.
On je otvorio Taiex radionicu posvećenu upravljanju “Skrining programa za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola“.
Cilj te radionice je, kako je naveo, pružanje informacije o upravljanju skrining programom za rano otkrivanje štetne upotrebe alkohola i o načinu praćenja pacijenta radi najboljeg ishoda i donošenja odluka zasnovanih na kvalitetnim podacima.
Kako je rekao Grbović, Crna Gora je mala država, ali problem rasprostranjenosti alkoholom prouzrokovanih poremećaja „nije mali“.
„Procjenjuje se da u državi ima oko 30 hiljada zavisnika od alkohola, a s obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120 hiljada ljudi u Crnoj Gori“, kazao je on.
Kako je objasnio, o razmjerama štetne upotrebe alkohola u državi ne može se govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola.
Prema riječima Grbovića, jedino je upotreba alkohola u populaciji adolescenata značajnije ispitana, sprovođenjem dva kruga internacionalnog ESPAD istraživanja.
“Rezultati ESPAD istraživanja među srednjoškolicima 2001. i 2008. godine kažu da je do 16. godine 74 odsto, odnosno 77 odsto mladih konzumiralo alkohol bar jednom“, kazao je on.
Jedini podaci koji u Crnoj Gori postoje o konzumaciji alkohola kod odraslih, kako je naveo Grbović, potiču iz Ankete o mjerenju životnog standarda koja je sprovedena 2008. godine na populaciji stanovnika starosti preko 20 godina.
On je rekao da, prema rezultatima te ankete, jedan od četiri odrasla stanovnika (25,1 odsto) pio je alkohol povremeno ili svakodnevno u 2008. godini. Od tog broja,kako je naveo, više od desetine (2,9 odsto) pilo je svakog dana.
Grbović je kazao da je ta anketa pokazala da je ukupna konzumacija čistog etil alkohola po glavi stanovnika godišnje u Crnoj Gori oko 12,8 litara.
Kako je rekao, alkoholizam je u Crnoj Gori i u svijetu najzastupljenija bolest zavisnosti.
“Kada govorimo o psihijatrijskim bolestima sa najvećim efektima na društvenu produktivnost, poslije depresije, alkoholizam je mentalni poremećaj koji ima najjači efekat na invalidnost u globalnom smislu”, ukazao je Grbović.
Prema njegovim riječima, povećana konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje pojedinca i stanovništva.
On je upozorio da je alkoholizam povezan sa oko 200 različitih somatskih bolesti i povreda i da utiče na rast broja ubistava i samoubistava.
"Treba istaći i socijalni problem štetne upotrebe alkohola bez klasičnih znakova i simptoma zavisnosti poput saobraćajnih nesreća, porodičnog nasilja i tuča", kazao je Grbović.
On je kazao na to da je alkoholizam klasična socijalno medicinska bolest, u čijem nastajanju značajnu ulogu igraju i socijalni faktori.
Grbović je objasnio da je u razumjevanju alkoholizma potreban, osim medicinskog, sveobuhvatan ekosistemski pristup.
“Korijeni bolesti nalaze se u veoma rasprostranjenoj navici korišćenja alkoholnih pića u opštoj populaciji. Upotreba alkohola u Crnoj Gori je dio „nasleđa i nacionalne tradicije“, kao i proizvodnja alkoholnih pića u „ domaćoj radinosti“, ocijenio je Grbović.
On je kazao da se u Crnoj Gori radi na uvođenju skrininga štetne upotrebe alkohola, jer je jedna od najvažnijih karika u borbi protiv alkoholizma na vrijeme prepoznati problem.
“Borba protiv te kompleksne bolesti koja uništava zdravlje pojedinca, razara porodicu i ima bitnog efekta na produktivnost i prosperitet nacije, posebno u našem regionu, gdje je navika konzumiranja alkohola i dalje vrlo prisutna, mora se podići na viši nivo”, zaključio je Grbović.
Bonus video:
