Organizovan drugi krug akcije snimanja štitne žlijezde

80 pregleda 0 komentar(a)
Stetoskop, doktori, ljekari, Foto: Shutterstock
Stetoskop, doktori, ljekari, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.02.2015. 18:06h

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava danas je sa danilovgradskim Domom zdravlja i Crvenim krstom organizovalo drugi krug akcije snimanja štitne žlijezde za pripadnike romske nacionalnosti iz Kampa Konik I. Iz Ministarstva su saopštili da, u saradnji sa zdravstvenim institucijama, organizuju kontinuirane akcije zdravstvenih pregleda kod pripadnica romske populacije u cilju isticanja značaja redovnih zdravstvenih pregleda i prevencije bolesti. “Štitna žlijezda ima veoma bitnu i složenu funkciju u organizmu. Ona održava normalni metabolizam svih ćelija, utiče na pravilnu apsorpciju glikoze, sintezu belančevina i još mnogo stvari”, kazali su iz Ministarstva.

Kako su pojasnili, razloga za poremećen rad štitne žlijezde ima mnogo od kojih su najčešći nepravilna ishrana, neuredan život, hronična nervoza i stres, pretjerani napor tokom dužeg vremenskog perioda, kao i nasljedni faktor. Prema njihovim riječima, pojačano ili smanjeno lučenje hormona te žlijezde odražava se i na rad srca, metabolizam, nervni sistem, a kod žena i na reproduktivnu sposobnost.

"Liječenje oboljele štitne žlijezde dugotrajan je proces i treba ga ozbiljno shvatiti", poručili su iz Ministarstvua. Do poremećaja u radu štitne žlijezde, kako je saopšteno, mnogo češće dolazi kod žena, i one bi trebalo da budu znatno opreznije i da češće idu na kontrole. Iz Ministarstva su kazali da je to važno zbog hipotireoze, odnosno usporenog lučenja tiroidnog hormona žlijezde, koji može negativno da se odrazi na mesečni ciklus kod žena.

Dodali su da taj hormone utiče i na plodnost i zdravlje bebe jer su tiroidni hormoni majke neophodni za pravilan razvoj ploda u prva tri mjeseca. Pravi uzroci poremećenog rada pomenute žlijezde, kako se navodi u saopštenju, nijesu dovoljno ispitani, ali se zna da nasljedni faktor, hronična infekcija iste i stres predstavljaju ozbiljne faktore rizika.

„U zdravstvenom sistemu ne vode se evidencije koje su zasnovane na etičkoj, nacionalnoj ili nekoj drugoj pripadnosti korisnika zdravstvene zaštite”, naveli su iz Ministarstva. Oni su objasnili da svi koji imaju regulisan pravni status, kao i interno raseljena lica, imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. Iz Ministarstva su kazali da je dosadašnjim akcijama otkriven mali broj problema kod Romkinja koje su iskazale interesovanje da učestvuju u istim.

Akcije imaju, kako se navodi, veliki uspjeh kod žena u Nikšiću i Kampovima Konik jer se u svakoj narednoj akciji širi krug žena koje pokazuju veću brigu za svoje zdravlje, ali i za probleme koji muče članove njihovih porodica. U Domu Zdravlja po završetku aktivnosti, svaka žena dobija redovno edukativni materijal o najčešćim bolestima i njihovoj prevenciji. Prije svake aktivnosti, kako je saopšteno, Ministarstvo procjenjuje zainteresovanost odnosno šta su u tom momentu najčešći problemi kod pripadnika romske populacije, na osnovu čega svoje aktivnosti usmjeravaju u tom pravcu.

Iz tog resora su kazali da je, na osnovu procjene Crvenog krsta, grupa žena iz Kampa Konik I uradila snimanje štitne žlijezde. Zbog velikog interesovanja i kapaciteta Doma Zdravlja, organizovaće se, kako se navodi u saopštenju, dodatna akcija da bi sve žene koje su se naknadno prijavile, ostvarile tu mogućnost.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i zdravlja, zajedno sa Crvenim krstom, apeluju na sve građane da vode računa i pokažu veću odgovornost prema svom zdravlju. “Neprocjenljiva je vrijednost pravovremenog pregleda”, poručili su iz Ministarstva.

Bonus video: