Crna Gora i Kosovo kao mafijaške države

Uticajni magazin je Crnu Goru i Kosovo označio kao mafijaške države, između ostalog, i na osnovu podataka italijanskih institucija koje istražuju ilegalnu trgovinu ka Italiji
177 pregleda 77 komentar(a)
Limes (Novina)
Limes (Novina)
Ažurirano: 25.01.2015. 07:29h

Uticajni geopolitički magazin “Limes” označio je Crnu Goru i Kosovo kao “mafijaške države” na mapi kriznih žarišta u okruženju Italije koja utiču na nju.

Na mapi koja ilustruje tekst “Italija u srcu oluje” jedino su Crna Gora i Kosovo obilježene kao mafijaške države, dok su Srbija, Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina označene kao “nestabilne”.

U redakciji jedne od vodećih evropskih publikacija koje se bave geostrateškim pitanjima tvrde da su Crnu Goru i Kosovo kvalifikovali kao “mafijaške države”, između ostalog, i na osnovu podataka italijanskih institucija.

Na pitanje "Vijesti" o podacima koji su korišteni za izradu mape, iz redakcije “Limesa” odgovorili su da je ona bazirana na podacima iz različitih izvora.

“Među njima su i podaci italijanskih institucija o ilegalnoj trgovini ka Italiji (šverc oružja i droge), u kojima su, između ostalog, balkanski region, a posebno Kosovo i Crna Gora, označeni kao važna čvorišta", tvrde u redakciji italijanskog magazina.

Navodi se i da je mapa objavljena u više izdanja časopisa i da se ne vezuje posebno za neki članak. “Vijestima” nije odgovoreno na pitanje da li ocjenu da su Kosovo i Crna Gora “mafijaške države” smatraju i dalje aktuelnom. Na mapi su označeni i kriminalni tokovi, od kojih jedan iz Turske i Grčke prelazi preko Kosova i Crne Gore i završava se na sjeveru Italije, dok je Beograd označen kao neuralgična tačka trafikinga koji počinje iz Moskve i Ukrajine.

U jednoj od ranijih analiza “Limesa” Crna Gora je označena kao zemlja pod uticajem Rusije

Crna Gora je kao mafijaška država, prije dvije godine označena i u analizi časopisa američkog Savjeta za spoljne poslove (CFR) “Forin afers”. Tada su uz Crnu Goru kao „mafijaške države“ označene i Bugarska, Ukrajina, Gvineja Bisao, Mjanmar i Venecuela. U analizi američkog časopisa tada je ocijenjeno da su se u cijelom svijetu kriminalci uvukli u vlade do nezapamćenih nivoa, te da se dešavaju situacije u kojima “umjesto da razbijaju kriminalne grupe, vlade preuzimaju njihove poslove”.

Uz pojašnjenje o podacima na osnovu kojih je Crna Gora navedena kao “mafijaška država” iz redakcije “Limesa” je dostaviljena i kopija izdanja iz novembra 2013. u kojem je Crna Gora označena kao država pod ruskim uticajem. Na toj mapi je Crna Gora označena kao zona ruskog uticaja i dejstva ruske mafije, a isti status imale su i Srbija, Ukrajina, Bjelorusija i Jermenija.

Mapa ruskog uticaja na Evropu

Mapa je objavljena u okviru članka koji potpisuje ruski analitičar odbrane Ruslan Pukhlov pod naslovom "Moramo povratiti sovjetski prostor". Tekst je posvećen analizi postojećih tenzija između Rusije i Zapada, i okretanju bivših sovjetskih republika i zona ruskog uticaja ka evroatlantskim integracijama. U tekstu, u kojem se ne pominje Crna Gora, ističe se kako su bivše ruske republike nezainteresovane za rast uticaja Moskve i Pekinga.

"Rusija je okružena snagama koje nisu baš prijateljske i koje neće doprinijeti ciljevima Federacije. Iz toga razloga Kremlj mora smatrati praktično sve susjedne države kao potencijalne neprijatelje, iako sa različitim nivoom opasnosti", navodi se u tekstu.

Predsjednik bugarskog Centra za liberalne strategije Ivan Krastev nedavno je ocijenio da bi Rusija preko otvaranja kriznih žarišta na Balkanu mogla da pojača pritisak na Evropu. On smatra da je Balkan slaba tačka briselske diplomatije, jer su bankarski sistemi regiona krhki. Radikalizacijom na Balkanu, smatra on, Kremlj bi povećao pritisak na evropske lidere u pokušaju da podijeli kontinent.

Zbog brojnih žarišta, svijet u najvećoj krizi od 1945.

U analizi “Limesa” navodi se da je svijet u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata, jer se brojna neočekivana scenarija mogu otvariti istovremeno.

"Zasada ih je najmanje pet. Tu je Avganistan, koji nije ništa manje izazovan od ostalih i koji će biti aktuelan i u 2015. godini. Tu je i pitanje odnosa Izraela i Palestinine, kao i Ukraijina. Konflikt u srcu Evrope u kojem su prvi put od 1945. godine promijenjene granice vojnom intervencijom. Tu je i rat u Siriji i Iraku, koji možemo zvati “Sirak”, protiv Islamske države. Na kraju, tu je i Libija”, navodi se u tekstu.

Bonus video: