KO TO TAMO ČITA

Podgoričani vole beletristiku, knjižare im skupe, pa radije idu u biblioteku

"Biblioteka je prošle godine imala 3.000 upisanih članova, što predstavlja porast učlanjenih u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Stvarni broj korisnika biblioteke i naših usluga je mnogo veći, jer jedna članska karta se najčešće koristi za potrebe više članova porodice"
3 komentar(a)
biblioteka, Foto: Luka Zeković
biblioteka, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 16.02.2019. 08:37h

Knjige su, uprkos razvoju modernih tehnologija i dalje tražene, ali se građani Podgorice sve više odlučuju za iznajmljivanje u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović", nego na kupovinu u nekoj od knjižara.

Dok u knjižarama "Karver" i "Unireks", navode da se potencijalni kupci često žale da su knjige skupe i da je ranije bilo veće interesovanje, u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" bilježe porast broja korisnika.

„Biblioteka je prošle godine imala 3.000 upisanih članova, što predstavlja porast učlanjenih u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Stvarni broj korisnika biblioteke i naših usluga je mnogo veći, jer jedna članska karta se najčešće koristi za potrebe više članova porodice. Čitaocima u protekloj godini posudili i dali smo na korišćenje preko 70.000 bibliotečkih jedinica“, saopšteno je iz te ustanove.

Jedna od prednosti biblioteke je i članarina od pet eura za kalendarsku godinu, koja je prihvatljiva velikom broju građana.

„Za članove sve usluge su besplatne“, saopšteno je iz te ustanove.

Ono što je zajedničko i knjižarama i biblioteci jeste interesovanje sugrađana za isti žanr - beletristiku.

U knjižari "Karver" se, kako je rečeno "Vijestima", najčešće traži i prodaje beletristika, pa su među najprodavanijim naslovima djela "Glad"- Knut Hamsun, "Samarkand" - Amin Maluf, "Blistavo i strašno"- Bekim Fehmiu, "Pad kamenog grada" - Ismail Kadare, "Gete na samrti " - Tomas Bernhard, izabrana poezija "Poznati stranac" - Fernando Pesoa, "Samo bogovi mogu obećati" - Božo Koprivica i "Malvina i druge priče" - Mirko Kovač. "Građani su ranije pokazivali mnogo veći interes za kupovinu knjiga. Imamo primjedbe da su knjige skupe. Jednim dijelom je to zato što smo specijalizovana knjižara i nudimo veliki broj izdanja iz BiH, Hrvatske i Albanije, kojih nema u drugim knjižarama", saopšteno je iz "Karvera".

U narodnoj biblioteci čitaoci najveće interesovanje pokazuju za bestselere svjetske i domaće književnosti, djela iz popularne psihologije i društvenih nauka, te neizostavno klasike.

„Trenutno su najčitaniji naslovi: Paolo Koeljo - „Rukopis pronađen u Akri“, Karlos Fuentes - „Volja i sudbina“, Haled Hoseini - „ A planine odjeknuše“, Irvin Jalom - „Kad je Niče plakao“, Robin Šarma - „Put ka veličanstvenosti“, Den Braun - „Inferno“, Dragan Velikić - „ Bonavia“, Pol Oster- „Zimski dnevnik“, Karlos Ruis Safon -“ Igra anđela“, Alis Manro -“Bekstvo“ i druge“, naveli su iz biblioteke.

Saopštili su da ukupan broj publikacija u posjedu biblioteke premašuje brojku od 225.000.

“Rad je, pored matične zgrade u Njegoševoj ulici, organizovan i u četiri područna odjeljenja na teritoriji Glavnog grada“, naveli su iz te ustanove.

U knjižari "Unireks" je, kako je saopšteno "Vijestima", potražnja za knjigama veoma loša, čak i za lektirama za osnovnu i srednju školu.

"Naša djeca vrlo malo čitaju lektiru po školskom programu... Imaju na internetu skraćenu verziju, kratak opis, pa se i to malo prodaje u odnosu na ranije godine", naveli su iz "Unireksa".

Za razliku od razvijenih zemalja, kod nas još nema tržišta za elektronske knjige

U "Unireksu" za sada ne razmišljaju o otvaranju elektronske knjižare, dok su u "Karveru" prodavali knjigu preko Interneta, odnosno elektronske prodavnice, "zbog nepostojanja ugovora sa bankama o Internet prodaji".

Iz Narodne biblioteke su naveli da obavljaju djelatnost od društvenog interesa i da nijesu komercijalno orijentisani, te im je obaveza da unapređuju postojeće kolekcije.

„I prateći razvoj novih medija, neprestano osluškujući potrebe korisnika, pokušamo zadovoljiti njihova interesovanja. Iako u razvijenim zemljama imamo ekspanziju komercijalnih elektronskih knjiga, čija se prodaja po broju primjeraka bliži klasičnoj- papirnatoj knjizi, kod nas još uvijek nemamo uspostavljeno tržište ovih izdanja“, naveli su iz te ustanove.