Zaposleni u Crnoj Gori se, generalno govoreći, još ne odvažavaju da prijave nepoštovanje odredbi ugovora o radu, a često dugo rade i bez ugovora o radu. Često se tek po prestanku takvog radnog angažovanja obraćaju Inspekciji rada da im se upiše radni staž, ili isplati neko dugovanje od strane poslodavca po osnovu zarade, naknade zarade ili neiskorišćenog godišnjeg odmora, kazala je u intervjuu “Vijestima” glavna inspektorka rada Angelina Međedović.
- Mogu li radnici koje su poslodavci sa ili bez njihove saglasnosti angažovali bez ugovora naknadno ostvariti svoja prava i koliko su oni spremni da se žale inspekciji?
Ako je to lice radilo "na crno" ništa od tih prava se ne može ostvariti preko inspekcije, već u sudskom postupku, ili eventualno kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, ukoliko poslodavac prihvati taj postupak. Pa ipak, u posljednje vrijeme je evidentan sve veći priliv inicijativa za ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada, a zaposleni koji nisu spremni da prijave svog poslodavca zbog kršenja istih, moguće je da to ne čine zbog neinformisanosti o pravima i obavezama ili jednostavno iz straha od negativnih posljedica po njihov radno pravni status. Zbog toga su prijave često anonimne, što smanjuje mogućnost da Inspekcija rada tokom kontrole zatekne upravo to lice koje radi "na crno" (često se kriju po nalogu poslodavca, ili pak, ne rade u vrijeme kad se obavlja inspekcijski nadzor).
- Koji su to najčešći slučajevi na koje se Inspekciji rada žale zaposleni, a na što se najčešće žale poslodavci?
Najčešći propusti poslodavca su: nezaključivanje ugovora o radu i aneksa ugovora o radu; neprijavljivanje na obavezno socijalno osiguranje; neredovna isplata zarada i kašnjenje uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje; neuručivanje obračuna zarada zaposlenim prilikom isplate zarada, kao i u slučaju dospjelosti a nemogućnosti isplate zarada; neisplaćivanje uvaćane zarade za prekovremeni rad, uskraćivanje ili djelimično uskraćivanje prava na godišnji odmor, uskraćivanje prava na sedmični odmor i nedonošenje odluke o rasporedu korišćenja sedmičnog odmora, uskraćivanje prava na odmor u toku dnevnog rada (pauza) i nepreduzimanje mjera zaštite i zdravlja na radu.
Najčešće se krši zakon u ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini, turizmu i saobraćaju. Poslodavci, uglavnom svjesno prave propuste, nekad iz neznanja, ali mnogo češće iz interesa da ostvare veću dobit, a da imaju što manje rashoda po osnovu obaveza prema zaposlenima, ali se zato žale na kazne kad se ti propusti sankcionišu. Takođe se žale na otežan postupak otpuštanja zaposlenih, jer je teret dokazivanja opravdanosti i zakonitosti otkaznih razloga na poslodavcu.
- Koliko imate mjesečno poziva i inspekcijskih nadzora?
Mjesečno se, u prosjeku, primi oko 150 inicijativa građana, sindikata, nevladinog sektora i zaposlenih, koje se podnose neposredno inspektorima rada u petnaest kancelarija širom Crne Gore, kao i preko Call centra Uprave za inspekcijske poslove, a kojima se ukazuje na poslodavce koji imaju radnike u neformalnom radu, ili na druge nepravilnosti, odnosno povrede prava iz rada i po osnovu rada. Inspekcija rada postupa i po anonimnim prijavama, ali treba napomenuti da u slučajevima kada je prijava potpisana, inspektori rada moraju čuvati, kao strogo povjerljiv, identitet podnosioca inicijative, odnosno izvor podataka kojima se ukazuje na povredu zakona, drugih propisa, kolektivnih ugovora i ugovora o radu. Prije svega inspektori moraju zaštititi ime podnosioca inicijative pred poslodavcem ili njegovim predstavnikom.
Pored inicijativa, po kojima se prioritetno vrši kontrola, inspektori rada obavljaju i svoje redovne kontrole po utvrđenim mjesečnim planovima, kao i zajedničke inspekcijske nadzore sa drugim inspekcijama Uprave za inspekcijske poslove (tržišnom, turističkom, sanitarnom..) i inspektorima za strance Uprave policije, što posebno dolazi do izražaja u vrijeme pojačanog inspekcijskog nadzora tokom ljetnje turističke sezone, kada se obavi i preko 1.500 inspekcijskih nadzora mjesečno.
- Koliko često se dešava da inspektori imaju problema u radu, odnosno da im radnici ili poslodavci onemogućavaju da obave inspekcijski nadzor? Koliko često ste u tim slučajevima tražili asistenciju policije?
Inspektori se, u principu, mogu suočiti i prevazići svaki problem na terenu. Međutim, asistencija policije se uvijek traži kada poslodavci ispoljavaju neprimjereno i agresivno ponašanje, što se dešava prilikom izricanja visokih kazni ili privremene mjere zabrane rada, čemu se pribjegava kad se radi o grubom nepoštovanju zakona i kada se ne može postići svrha inspekcijskog nadzora preduzimanjem drugih mjera (ukazivanja, ili rješenja za otklanjanje nepravilnosti u određenom roku, uz blaže kažnjavanje). Poslodavci treba da znaju da se inspekcijski nadzor mora završiti, a njihovo nepotrebno negodovanje samo usložnjava postupak i stvara negativnu sliku o njima samima, jer su dužni da poštuju propise ove države i tu nema kompromisa.
Imaju 33 inspektora, prosjek starosti 54 godine
- Da li Inspekcija rada ima dovoljno inspektora i kolika je njihova prosječna starost? Smatrate li da bi trebalo povećati broj inspektora?
Imajući u vidu odredbe Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) broj 81 o Inspekciji rada u industriji i trgovini, (koja propisuje i obavezu da se poslodavci - povratnici u kršenju propisa moraju kontrolisati češće), zakonska rješenja zemalja EU, preporuke eksperata MOR-a, implikacije nepovoljne starosne strukture inspektora rada, posebno inspektora za oblast radnih odnosa (koja sa sobom nosi brojne i učestale zdravstvene probleme, što ima za posljedicu česta odsustva inspektora), broj subjekata nadzora i broj zaposlenih kod njih (inspekcija rada vrši nadzor u svim djelatnostima, osim državne i lokane uprave), a uzimajući u obzir i sezonsko povećanje broja subjekata nadzora, nameće se zaključak da postojeći broj inspektora (33 sa glavnom inspektorkom rada, od kojih 23 za oblast radnih odnosa i zapošljavanja i 9 za oblast zaštite i zdravlja na radu), nije dovoljan za efikasan, efektivan i kontinuiran rad Inspekcije rada.
Dakle, Inspekcija rada u ovom trenutku nema optimalan broj inspektora, što se jedino reflektuje na kvantitavan iskaz inspekcijskih nadzora i na brzinu postupanja po svakoj zaprimljenoj inicijativi, ali ne i na kvalitet vršenja inspekcijskog nadzora, jer se mobilizacijom postojećih kapaciteta, kao i stručnim radom inspektora postižu značajni rezultati. Novim aktom o sistematizaciji Uprave za inspekcijske poslove, projektovaće se povećanje broja inspektora rada iz obje oblasti, što će doprinijeti povećanju efektivnosti i efikasnosti u radu ove inspekcije, kao i podmlađivanju iste, jer je sada prosjek starosti oko 54 godine. Radi se i na obezbjeđivanju informatičke podrške (u toku je izrada informacionog sistema za Inspekciju rada), čijom će se realizacijom omogućiti planiranje i praćenje kontrola po principu analize rizika, čime će se poboljšati učinkovitost ove inspekcije.
Mijenjaće propise da ne bude "rupa"
- Da li Inspekcija rada, s obzirom na iskustva na terenu, može predložiti izmjene zakona iz ove oblasti kako bi se izbjegle zloupotrebe propisa i smanjio broj "rupa" u zakonu?
Uprava za inspekcijske poslove, u čijem sastavu djeluje Inspekcija rada, iniciraće izmjene zakona iz oblasti radnih odnosa, rukovodeći se iskustvom u primjeni određenih zakonskih rješenja, sa intencijom da se pojedini radno pravni instituti poboljšaju i učine primjenjivijim u praksi. Takođe će, participacijom u radnim grupama za izmjenu propisa iz oblasti radnog zakonodavstva, doprinositi boljem uređenju ovih odnosa.
Bonus video:
