Porast izdatih dozvola za izvoz oružja, ali izostavljena imena kompanija

Jonica je upozorila jna to da se u Izvještaju ne pominju imena kompanija koje su dobile dozvolu, što bi, kako smatra, bilo potrebno radi efikasne kontrole
0 komentar(a)
oružje, Foto: Shutterstock
oružje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 26.12.2014. 12:45h

Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je danas, većinom glasova, Godišnji izvještaj o spoljnoj trgovini kontrolisanom robom za prošlu godinu, u kome je zabilježen trend rasta broja izdatih dozvola za izvoz oružja.

Izvještaj je usvojen u julu ove godine na sjednici Vlade, a Odboru je dostavljen u skladu sa ovlašćenjem parlamenta da kontroliše uvoz i izvoz naoružanja.

Direktor Direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju pri Ministarstvu ekonomije, Goran Šćepanović kazao je da je Izvještaj sačinjen u skladu sa preporukama međunarodne zajednice i obavezom izvještavanja o spoljnotrgovinskom protoku kontrolisane robe.

Dokument, kako je rekao, osim statističkih podataka, sadrži i legislativni okvir u toj oblasti i analizu svih kretanja.

“U Izvještaju su date osnovne informacije o samoj legislativi”, rekao je Šćepanović, dodajući da se u njemu nalaze i detaljne analize podataka koji su vezanu za spoljnu trgovinu kontrolisane robe.

Prema njegovim riječima, iz Izvještaja su izostavljeni podaci koji bi mogli da naruše komercijalnu kredibilnost preduzeća, dok su uključeni svi oni koji su obavezni. “U principu Izvještaj sadrži više podataka nego što je naša obaveza”.

Na pitanje predsjednika Odbora, Mevludina Nuhodžića, šta je ono što bi trebalo izmijeniti u zakonodavnom okviru u toj oblasti, Ščepanović je objasnio da zakonsku osnovu čine zakoni o spoljnoj trgovini naoružanjem i vojnom opremom i o izvozu robe dvostruke namjene.

On je rekao da se novim rješenjima kontroliše izvoz robe, ali ne i uvoz, jer je politika Evropske unije (EU) da svaka država samo kontroliše izvoz.

Prema riječima Šćepanovića, u narednom periodu, biće posvećeni usklađivanju crnogorskog sa zakonodavstvom EU u toj oblasti.

On je objasnio da je jedna od ključnih razlika u ta dva zakonodavstva u sistemu dobijanja dozvola.

U EU, prema riječima Šćepanovića, postoje tri sistema za dobijanje dozvole za izvoz kontrolisane robe, dok u Crnoj Gori postoji samo jedan način.

Ta razlika se može uskladiti tek pristupanjem Crne Gore EU zato što, kako je objasnio, Crna Gora sada nije dio jedinstvenog tržišta.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Radivoje Lala Nikčević, pohvalio je Izvještaj, podsjećajući da je Crna Gora prva od država u regionu to odradila.

On je podsjetio na trend rasta izdatih dozvola i prihoda od izvoza kontrolisane robe.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Snežana Jonica upozorila je na to dao se u Izvještaju ne pominju imena kompanija koje su dobile dozvolu, što bi, kako smatra, bilo potrebno radi efikasne kontrole.“Bilo bi korisno imati informacije o poslovanju registrovanih firmi”.

“U Izvještaju imamo podatak da je izdato 164 dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme, ali nema informacija kojim firmama i koliko je država prihodovala”, rekla je Jonica.

Ona je ocijenila da bi bilo korisno analizirati poslovanje tih kompanija, kao i provjeriti koliko je od toga država prihodovala.

Šćepanović je, komentarišući nepostojanje liste registorovanih kompanija, kazao da ti podaci nijesu mogli biti dio Izvještaja, ali da Odboru mogu dostaviti spisak registrovanih pravnih lica.

“Spisak lica smo izmjenama zakonodavstva isključili kao obavezu, pa smo ih izostavili iz Izještaja. Sve kompanije mogu da budu izvoznici robe dvostruke namjene ukoliko za to nabave dozvolu”, rekao je Šćepanović.

Prema njegovim riječima, to je veliki spisak da bi bio dio Izvještaja.

Šćepanović je kazao da je teško pratiti prihodovanje tih kompanija od izvoza kontrolisane robe zato što se one bave spoljnom trgovinom i drugih roba. “Taj dio teško možemo da utvrdimo i odvojimo prihode od izvoza kontrolisane u odnosu na druge vrste robe”.

“Sve što nam tražite, možemo da nabavimo, ali to nije moglo da bude predmet ovog Izvještaja koji je javni podatak”, zaključio je Šćepanović.

Bonus video: