"DJECA SU NAJRANJIVIJA"

Drobnič: Apatridija dovodi do otuđenja cijelih grupa od društva

"Oni koji su najviše pogođeni apatridijom u Crnoj Gori su Romi, raseljeni i interno raseljeni, što je rezultat raseljevanja stanovništva devedesetih godina", naveo je Drobnič
0 komentar(a)
Mitja Drobnič, koktel EU, Foto: Boris Pejović
Mitja Drobnič, koktel EU, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 10.12.2014. 11:25h

Apatridija ne pogađa samo pojedince, nego i države u kojima žive, a najranjiviji apatridi su djeca, kazao je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič.

On je danas, povodom, Međunarodnog dana ljudskih prava posvećenom apatridiji, rekao da najmanje 600 hiljada ljudi u Evropi nema državljanstvo.

"Apatridija pogađa ne samo pojedince nego i zemlje u kojima žive, jer zbog apatridije ne mogu potpuno da učestvuju u društvu i tome daju doprinos državi", kazao je Drobnič u Eko zgradi Ujedinjenih nacija (UN).

Prema njegovim riječima, to dovodi do otuđenja cijelih grupa od društva.

"Oni koji su najviše pogođeni apatridijom u Crnoj Gori su Romi, raseljeni i interno raseljeni, što je rezultat raseljevanja stanovništva devedesetih godina", naveo je Drobnič.

On je poručio da treba nastaviti napore za poboljšanje upisa u knjigu rođenih i olakšati naknadni ili ponovni upis u civilni registar.

"Prioritet treba da budu postupci koji uključuju djecu", smatra Drobnič.

Perks: Više od trećine osoba bez državljanstva su djeca

Vršilac dužnosti stalnog koordinatora Sistema UN u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, rekao je da je u svijetu više od deset miliona ljudi bez državljanstva.

"Njima su van domašaja najuobičajnije i najosnovnije stvari kao što su pravo na ime, pohađanje škole, posao, brak, otvaranje računa u banci, putovanje ili pronalaženje stambenog prostora", naveo je on.

Perks je kazao da su više od trećine osoba bez državljanstva u svijetu djeca.

"Mnoga od njih rođena su bez državljanstva, provode veći dio života boreći se sa nejednakošću koju su naslijedili, i nažalost, često svoju muku prenose na buduće generacije", rekao je on.

Perks je kazao da rješavanje problema apatridije nije finansijski skupo, objašnjavajući da je najveća prepreka nedostatak podataka.

Konjević: Podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva

Ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, rekao je da nemanje državljanstva i ličnih dokumenata predstavlja najveću prepreku potpune socijalne integracije apatrida.

On je podsjetio da su tri puta vršene izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, kako bi se, kako je objasnio, olašao postupak dobijanja državljanstva.

"Od početka primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, Ministarstvu unutrašnjih poslova je podnijeto blizu 33 hiljade zahtjeva za sticanje državljanstva, od čega je riješena više od 31 hiljada zahtjeva, dok je 1,7 hiljada u proceduri", naveo je Konjević.

On je kazao da se, na javni poziv osoba koje nemaju državljanstvo, a borave u Crnoj Gori, javilo 486 osoba.

Drobnič, Perks i Konjević potpisali su danas digitalnu peticiju za okončanje apatridije u svijetu narednih deset godina.