TRENUTNA SITUACIJA NIJE OBEĆAVAJUĆA

Drobnič: Brojne divlje deponije predstavljaju rizik po zdravlje i životnu sredinu

U EU se, kako je rekao Drobnič, danas reciklira 42 odsto otpada, a trenutno se razmatraju ciljevi da taj broj dostigne 70 odsto do 2030. godine
2 komentar(a)
Mitja Drobnič, Daliborka Pejović, Foto: Luka Zeković
Mitja Drobnič, Daliborka Pejović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 24.11.2014. 15:07h

Šef Delegacije EU Mitja Drobnič ocijenio je da je oblast upravljanja upravljanja otpadom jedan od najsloženijih u pregovoračkom procesu za pristupanje EU, a da situacija u Crnoj Gori na tom planu nije obećavajuća.

"Svjedoci smo da postoje mnoge divlje deponije, koje predstavljaju rizik po zdravlje i životnu sredinu. Jedan od najskorijih primjera su Vasove vode, a privremena rješenja ne rješavaju problem na duge staze”, kazao je Drobnič na pres konferenciji kojom je zvanično otvorena tematska nedjelja “Reciklaža i upravljanje otpadom u Crnoj Gori", koja se podudara sa Evropskom nedjeljom za smanjenje otpada.

On je podsjetio da se u EU recilklira 42 odsto otpada, a razmatra se da taja procenat do 2020. bude 70 odsto.

"Crna Gora se nalazi u onom dijelu procesa integracija u kojem moraju da se donesu najvažnije strateške odluke u toj oblasti. S druge strane, situacija u Crnoj Gori nije obećavajuća, atako da bi država morala da osmisli politiku upravljanja otpadom koja odgovara poterbama zemlje. Uz prave poteze to se može postići kroz privatne investicije, bez opterećivanja državnog budžeta. Prevencija, ponovno korišćenje, reciklaža i kompostiranje treba da postanu glavni ciljevi Crne Gore", kazao je Drobnič.

Pejović: Osam opština godinama izbjegava da donese planove upravljanja otpadom

Dražavna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović najavila je kapitalne projekte u narednim godina i posebno apostrofirala loš rad opština u toj oblasti.

"Čeka nas donošenje tri kapitalna dokumenta: Strategija upravljanja otpadom do 2030. godine, promjena Zakona o upravljanju otpadom i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015 - 2021. Pokazalo se da postojeća zakonska rješenje nisu bila dobar okvir da rješavamo sve probleme, pogotovu one sa aspekta decentralizovanih načina upravljanja otpadom", kazala je Pejović.

Ona je navela da je 13 opština donijelo lokalne planove upravljanja otpadom, a da osam to izbjegava već godinama.

"Prema evidencijama koje raspolaže Ministarstvo, sada se na sanitarnim deponijma je odloženo 128.058.000 tona komunalnog otpada, što je 58,78 odsto od ukupno stvorenog. Na privremenim odlagalištima do sada je odloženo 4.998 tona, odnosno 2,29 odsto. Nažalost, na divljim deponijama odlaže se blizu 36 odsto otpada ili skoro 80.000 tona a, što je najgore, ne znamo gdje se nalaze lokacije gdje se baci oko 26.000 tona otpada", kazale je Pejović.

Ona je podsjetila da Ministarstvo , Agencija za zaštitu životne sredine, Uprava za inspeksijske poslove i Prokon, kao državne službe koje se bave otpadom imaju imaju 27 službenika, odnosno svega 1,2 odsto onih koji se bave otpadom.

"Od toga imamo samo sedam ekoloških inspektora koji se bave svim aktivnostima u oblasti životne sredine, a ne samo otpadom. S druge strane, zaposlenih u komunalnim inspekcijama i sekretarijatima ima 15,8 odsto, a komunalnih policajaca ukupno 82 odsto od broja onih koji se bave otpadom. sedam ekoloških inspektora je 2013. donijelo 53 rješenja o zabrani djelatnosti i 30 prekršajnih naloga, izrečene su kazne za 15 objekata. To znači da je bila jedna kontrola u tri dana. Na drugoj strani lokalni sektor izvršio je 1893 kontrole, što u odnosu na broj zaposlenih, znači jedna kontrola na 10 dana, što je nedovoljno i neefikasno", kazala je Pejović.

Zato bi, kako smatra država trebalo da reaguje, a Vladi je podršku dao i parlament da se mijenja koncept decentralizacije.

"Nije dobro da čekamo da se ta odgovornost tretira na izborima, već da bude predmet našeg svakodnavenog bavljenja. Upravo će koncept moguće centralizacije biti koncept koji ćemo sa ekspertima EU kandidovati tokom javne rasprave o Državnom planu upravljanja otpadom i Zakonu", kazala je Pejović.

Ona je kazala da se selektivno prikupljanje otpada obavlja samo u Podgorici, Herceg Novom i Kotoru.

"Selektirano je samo 2, 66 odsto od ukupne količine otpada koji se proizvede u državi. To se može povećati na nekih 4, 86 odsto, a uzimajući obzir domaćinstva koja to rade samoinicijativno, možemo reći da je Crna Gora došla do nekih desetak odsto, što je poražavajuće u odnosu na evropske okvire. Naš imperativ je da do 2020. to podignemo do 50 odsto", kazala je Pejović.

Ona je navela da za ukupnu realizaciju državnog plana upravljanja otpadom treba 90 miliona eura. “Sugerisano nam je iz EU da se ne zanosimo sa sedam regionalnih deponija, nego da eventualno, pored postojećih u Baru i Podgorici, projektujemo još jednu deponiju, najvjerovatnoije na sjeveru”, kazala je Pejović.

Ona je kazala i da još nije donešena odluka o lokaciji za postrojenje za tretiranje opasnog otpada.

"Sve naše institucije stimulišu izvoz opasnog otpada i zadovoljni smo što je 40.000 tona 2013. već izvezeno iz Crne Gore. To ostaje kao alternativna solucija koja će se razmatrati ukoliko stvarno ostanu količine opasnog otpada koji se neće moći iskoristiti u druge svrhe", kazala je Pejović.

Preporučujemo za Vas