CGTVITUJE: GDJE JE UMJETNOST CRNE GORE

Je li Crnogorca lakše nagovoriti na rat ili na odlazak u galeriju?

"Kao što je to ovdje uglavnom slučaj, i u mom okruženju je uvriježeno mišljenje da je umjetnost neisplativa profesija. Jednostavno, ovdje nemate podršku, nemate publiku (i intelektualci rijetko posjećuju izložbe)..."
239 pregleda 7 komentar(a)
Radoje Rakočević, Foto: Radoje Rakočević
Radoje Rakočević, Foto: Radoje Rakočević
Ažurirano: 24.11.2014. 12:36h

"Lakše je naći Crnogorca koji je bio na ratištu, nego u galeriji", tako stanje likovne umjetnosti u Crnoj Gori ukratko vidi ilustrator i karikaturista Radoje Rakočević.

Mladi autor je protekle sedmice, u okviru projekta "Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene", sa zvaničnog naloga projekta cgtvituje vodio diskusiju tokom koje je, pored ostalog, bilo riječi i o političkoj karikaturi, problemima sa kojima se suočavaju crnogorski umjetnici, uzrocima stanja kakvog opisuje u tvitu u kojem proziva sugrađane jer ne obilaze izložbe i slična kulturna dešavanja.

Ko je kriv za loše stanje likovne umjetnosti - obrazovanje, mentalitet, loša promocija? Uzroci su, kaže Rakočević, mnogobrojni.

"U osnovnim i srednjim školama likovno vaspitanje se tretira kao predmet koji je tu čisto formalno, da poveća prosjek učenicima na kraju godine. Tu se djeci ugrađuje način razmišljanja da je likovna umjetnost nešto što je inferiorno u odnosu na ostale profesije. Takođe, nastavnici treba da budu svjesni da je njihova primarna misija da đaci zavole umjetnost. Zar je važno da li učenik zna do detalja da nacrta dorski, jonski i korintski stub, ako on izađe iz škole potpuno indiferentan prema likovnoj umjetnosti? To je jedna od čari našeg obrazovnog sistema: da vam nešto što je toliko interesantno predstave na takav način koji će u vama do kraja života stvoriti odbojnost prema toj oblasti. Kao što rekoh, postoji mnoštvo razloga zašto su ljudi u Crnoj Gori fobični prema umjetnosti, ali ovo je sigurno jedan od najvažnijih", kaže on.

Rakočević je tokom diskusije postavio i pitanje da li društvo čije temelje predstavljaju nepotizam i, pored ostalog, negativna selekcija može da očekuje da ima razvijenu kulturnu scenu?

"Kako da se otrgnemo od politike 'ja tebi serdare, ti meni vojvodo', zbog čega trpi naša likovna scena", pitao je on učesnike u diskusiji.

Njegov odgovor na ta pitanja je da se u društvu gdje se pripadnost nekoj grupaciji cijeni daleko više od kvaliteta ne može očekivati ništa dobro.

"Logično je da je u takvoj sredini i razvoj kulture diskutabilan. Ima primjera kroz istoriju da su loši uslovi podsticajno uticali na plodnost umjetničke scene (npr. pjesnička scena u Rumuniji tokom vladavine Čaušeskua), ali jasno je da u Crnoj Gori to nije slučaj. A kako da se izliječimo od bolesti zvane 'Ja tebi serdare, ti meni vojvodo'? Ja odgovor na to pitanje nemam... Volio bih da sam ga dobio od nekog korisnika Twittera, ali to se, nažalost, nije desilo. Taj princip je ovdje duboko ukorijenjen, može se reći da je dio tradicije - a mi se tradicije teško odričemo".

Rakočević je digao prašinu na Twitteru kada je učesnicima u diskusiji poručio da ne gube vrijeme u Crnoj Gori, već da traže stipendije za master studije van zemlje - jer će im život proći dok se ovdje stvari promijene.

"Tokom mog učešća u inicijativi cgtvituje trudio sam se da pokrenem neke značajne teme koje se tiču crnogorske kulture. Želja mi je bila da uz konstruktivan razgovor svi zajedno identifikujemo glavne razloge zbog kojih je naša umjetnička scena u ovako lošem stanju. Međutim, pošto su ljudi nezainteresovani kada su ovi problemi u pitanju, shvatio sam da moram biti provokativniji u iznošenju stavova. Lokal-patriotizam je dosta osjetljiva tema u Crnoj Gori. Riješio sam da to iskoristim – i tako je nastao 'sporni' tvit. Naš narod ima prilično negativan stav prema mladim umjetnicima koji žele da se usavršavaju u inostranstvu, a dok su ovdje niko nije spreman da ih podrži. Ja sam nedavno diplomirao i stekao zvanje grafičkog dizajnera. Sada mi je (logično) namjera da odradim pripravnički staž, tako da sam se prijavio na Program stručnog osposobljavanja. Dok sam popunjavao prijavu, imao sam priliku da vidim ponuđene poslodavce za moju struku: to su uglavnom bile neke marketinške agencije koje nisam uspio da pronađem na Googleu (a navodno se bave marketingom), na spisku su bile i fotokopirnica, teretana... takođe, jedna podgorička modna kreatorka je tražila pripravnika... Uglavom, bilo je svega par ponuda koje imaju dodirnih tačaka sa profesijom grafičkog dizajnera. Tako da sam se našao u specifičnoj situaciji: zahvaljujući visokom prosjeku u mogućnosti sam da biram poslodavca, a izbora zapravo nema. Nadam se da ću se makar dobro nabildovati u toj teretani, kad već neću biti u prilici da naučim nešto iz struke... Sve u svemu, to su opcije koje mladi umjetnici imaju u Crnoj Gori, tako da je moj stav da ih ne treba osuđivati ako požele da nastave studije vani i vide koje sve mogućnosti tamo postoje. Meni je ovo poražavajuće iskustvo svakako pomoglo da iskristališem šta mi je činiti u narednom periodu kada je riječ o mom daljem školovanju", kaže Rakočević.

Mladi karikaturista i ilustrator karikaturu voli godinama. Prijaju mu, kaže, i drugi vidovi umjetničkog izražavanja, poput slikarstva, animacije, fotografije...

"Poznato je da se u Crnoj Gori slikari 'miješaju' u grafički dizajn, a dizajneri u slikarstvo. Meni se to sviđa, iz takvih 'kombinacija' sigurno da mogu nastati interesantni rezultati", kaže on.

Ljubav prema umjetnosti se kod Radoja ne dovodi u pitanje. Da li ima podršku u tome što radi?

"Kao što je to ovdje uglavnom slučaj, i u mom okruženju je uvriježeno mišljenje da je umjetnost neisplativa profesija. Jednostavno, ovdje nemate podršku, nemate publiku (i intelektualci rijetko posjećuju izložbe), a ne postoji ni objektivna likovna kritika. Nikada nisam pročitao u našoj štampi negativnu kritiku na račun nekog umjetnika. Nemoguće je da smo svi maestralni u svom poslu, a bez konstruktivne kritike napretka nema. Ne znam da li bih imao bolji prolaz da sam negdje vani, ali siguran sam da bih bio u prilici da adekvatno pratim aktuelne umjetničke tokove. Takođe, dobijao bih objektivne likovne kritike na račun svoga rada koje bi mi omogućile da uvidim svoje greške i samim tim bih imao podstrek da kvalitetnije stvaram".

Crna Gora na Twitteru - uključi se u promjene je inicijativa koju realizuju Centar za demokratsku tranziju (CDT) i Fond za aktivno građanstvo i tokom kojeg svake sedmice druga javna ličnost vodi diskusiju na određenu temu.

Do petka 28. novembra, sa naloga cgtvituje diskusiju će voditi odbojkaš Igor Vušurović. On će tvitovati o sportu u Crnoj Gori, uslovima za razvoj sporta, aktivnostima Uprave za mlade i sport. Njegove objave možete pratiti na hashtagu #sportCG.