"BLAGA KAZNENA POLITIKA U OBLASTI TRGOVINE LJUDIMA"

Raičević: Nadam se da će biti snimljen film o S.Č. - "žrtvi koja je proglašena krivcem"

Raičević je podsjetila da stalno raste broj slučajeva i vrsta eksploatacije, poručujući da je u toj oblasti u Crnoj Gori najveći problem loša aktivnost pravosuđa
125 pregleda 0 komentar(a)
Ljiljana Raičević, Sklonište za žrtve nasilja, Foto: Savo Prelević
Ljiljana Raičević, Sklonište za žrtve nasilja, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 21.11.2014. 12:46h

Kaznena politika u Crnoj Gori u oblasti trgovine ljudima je blaga, a nadležni organi ne djeluju adekvatno da zaštite žrtve i kazne počinioce, zaključeno je na okruglom stolu Krivični zakonik (KZ) u funkciji zaštite žena u Crnoj Gori.

Sirurna ženska kuća, u saradnji sa MANS-om i uz finansijsku pomoć Evropske unije (EU) pripremila je Izvještaj o stanju u borbi protiv trgovine ljudima i seksualne eksploatacije u Crnoj Gori kojim se predlažu izmijene Krivičnog zakonika (KZ) i uvođenje strožijih kazni za aktere u tim krivičnim djelima.

Predsjednica Sigurne ženske kuće Ljiljana Raičević kazala je da su poslanice u Skupštini prihvatile predlog te organizacije u namjeri da se pripreme promijene KZ, kojim se ojačava zakonski okvir za veće kažnjavanje makroa koji zarađuju tako što "prodaju žene kao robu".

Ona je kazala da je predlog koji su uputili poslanicama u Skupštini apel da se zakonom propišu što veće kazne za trafiking u kom su žrtve žene.

Raičević je podsjetila da stalno raste broj slučajeva i vrsta eksploatacije, poručujući da je u toj oblasti u Crnoj Gori najveći problem loša aktivnost pravosuđa.

Prema njenim riječima, postoji nizak nivo hapšenja počinilaca tih krivičnih djela, kao i nedostatak donešenih pravosnažnih sudskih odluka.

"Policija ne može da se pohvali velikim uspjehom i pomakom, kao ni sudstvo jer fali broj procesuiranih slučajeva i onih koji su dovedeni do kraja", objasnila je Raičević.

U posljednjih deset godina, kako je navela, organi krivičnog gonjenja nijesu dali značajne rezultate u borbi protiv trgovine ljudima.

"U tom periodu Uprava policije podnijela je 21 krivičnu prijavu zbog trgovine ljudima protiv 64 lica, a tužilaštvo je podiglo 20 optužnica protiv 59 lica, dok su u istom periodu nadležni sudovi razmatrali 17 predmeta, od čega je okončano 16, a jedan predmet je još u toku", navela je Raičević.

Ukupno 13 predmeta je, kako se navodi u Izvještaju, pravosnažno okončano osuđujućom presudom u kojima su 34 osobe osuđene na zatvorsku kaznu, dok su tri okončana oslobađajućim presudama.

Raićević je kazala da se nada i da će u Crnoj Gori jednog dana biti snimljen film o Moldavki S.Č. kao "žrtvi koja je proglašena krivcem", što se, kako je kazala, nikada nije desilo nigdje u svijetu.

Bird: Prostitucija ne može da se odvoji od trafikinga

Daun Edi Bird, predstavnica Delegacije EU u Crnoj Gori, kazala je da globalno tržište prostitucije uključuje oko 40 do 42 miliona ljudi u svijetu i stvara prihod od 186 milijardi dolara godišnje.

"Dokazi pokazuju da prostitucija ne može da se odvoji od trafikinga, a seksualna eksploatacija je njegova najraširenija forma. Prema procjenama EUROPOL-a, oko 91 odsto svih slučajeva trafikiga se odnose na seksualnu eksploataciju", poručila je Bird.

Prema njenim riječima, 60 do 70 odsto žrtava su kriminalne grupe natjerale na prostituciju.

Ona je kazala da ukoliko se uzme u obzir rodna dimenzija trafikinga, žene čine većinu žrtava, koja se procjenjuje na 96 odsto.

"U EU trafiking se smatra ozbiljnim krivičnim djelu koje je neprihvatljivo", poručila je Bird.

Ona je kazala da EU nema jedinstvenu politiku kada je u pitanju prostitucija, objašnjavajući da je uređivanje tog pitanja u unutrašnjoj nadležnosti država tako da svaka pojedinačno ima različit pristup.

"U nekim državama članicama ona je zabranjena, a u nekima je legalizovana i dozvoljena, ali u velikoj većini država, iako prostitucija nije nelegalna, pojedine aktivnosti povezane sa njom su regulisane i kažnjve", rekla je Bird.

Uprkos različitim pristupima članica, sve pokušavaju da spriječe trafiking čiji je cilj eksploatacija.

Bošnjak: Za sve do sada urađenom zahvaliti nevladinom sektoru, a ne državnim institucijama

Poslanica Demokratskog fronta, Branka Bošnjak, kazala je da je pitanje rodne ravnopravnosti, trafikinga i nasilja nad ženama tema koja nema političku i ideološku konotaciju, već je to, kako je navela, zajednički problem svih političkih aktera.

Ona smatra da treba povećati kazne za krivična djela povezana sa trafikingom, ali i za nasilje u porodici.

Bošnjak je ocijenila da je suočavanje sa problemom nasilja nad ženama u Crnoj Gori tek u začetku, i "sve što je do sada urađeno to je zahvaljujući nevladinom sektoru, a ne državnim institucijama".

Prema njenim riječima, bitno je skrenuti pažnju na nekoliko vidova nasilja nad ženama.

Nasilje u porodici je, kako je podsjetila Bošnjak, jedan od najrasprostranjenijih krivičnih djela nad ženama, i ono je u Crnoj Gori tek nedavno prepoznato kao veliki društverni problema.

Ona je rekla da je pogrešan pristup prema kom se nasilje posmatra kao problem pojedinca, a ne društva. „Vrijeme je da prestanemo da ignorišemo ovaj problem“.

"Institucije su prilično pasivne. Žene ili nijesu svjesne da im pomoć može biti pružena ili nemaju povjerenja u institucije sistema ili su previše uplašenje da zatraže zaštitu", rekla je Bošnjak, poručujući da je neophodno mijenjati svijest društva i podsticati prijavljivanje slučajeva nasilja.

"Prijavljivanje ovog djela je human čin i to je neophodno je to objasniti", ocijenila je ona.

Prema riječima Bošnjak, žene su nezaštićene uprkos zakonodavnom okviru sve dok se ne promijeni svijest crnogoskog društva.

"Borba protiv ove pošasti je naš zajednički interes i mora biti tretirana od svih političkih aktera".

Sadašnja kaznena politika je, kako smatra, blaga, pa stimulativno djeluje na učinioce da i dalje čine ista djela.

Bošnjak smatra da su takve kazne neprihvatljive u vremenu porasta kriminaliteta.

Ona je kazala da veliki broj incidenata ostane neprijavljen iz različitih razloga, dodajući da su nadležni „nedovoljno proaktivno djelovali u suzbijanju indifirnetnog stava prema nasilju u porodici što je naročito zapaženo među tužiocima i socijanim radnicima“.

Bošnjak je ukazala i na problem silovanja i niske kazne i posebno na praksu izricanja blagih presuda.

Ona je ukazala i na, kako je navela, novi vid nasilja u Crnoj Gori – selektivne abortuse.

"Žene pod pritiskom porodice ili iz drugih razloga prekidaju trudnoću onda kada saznaju da je fetus ženskog pola", rekla je ona, ukazujući na podatak da se u Crnoj Gori u prosjeku rađa 100 djevojčica u odnosu na 110 djevojčaka, dok je prirodno 100 prema 102 i 104.

"Treba i za ovo naći prostora u KZ", poručila je Bošnjak.

Radulović: Rasprava o legalizaciji prostitucije vodi se na nestručnom nivou

Advokat NVO MANS, Veselin Radulović, osvrnuo se i na priču o legalizaciji prostitucije, ukazujući da je protiv toga.

On je poručio da se u Crnoj Gori rasprava o legalizaciji prostitucije vodi na nestručnom nivou.

Radulović je ukazao i na krivična djela u toj oblasti koje se vrše nad ženama organizovano, što je, kako je ocijenio, veliki društveni problem.

"Sudovi u Crnoj Gori, čak i onda kada postoji velika volja, ne mogu do kraja procesuirati ove slučajeve", rekao je on.

Prema riječima Radulovića, problem nije samo zakonodavstvo, već praksa i problem sprovođenja zakona koji postoje i koji se donose.

Preporučujemo za Vas