Crna Gora je ponosna na svoju veličanstvenu obalu i visoke planije koje se izdižu iz mora, okružene rijekama, potocima ijezerima. Ali, ova balkanska "divlja ljepota" je suočena sa problemom zbrinjavanja otpada koji prijeti prirodnim ljepotama Crne Gore i unosnoj turističkoj industriji, prenijeli su juče Yahoo, Daily Mail, Businessweek, te brojni drugi svjetski mediji pisanje agencije Associated Press.
U tekstu "Balkanska divlja ljepota suočena sa otpadom" autor navodi kako tone opasnog i drugog otpada leže nezaštićene u blizini gradova i sela, na obalama rijeka i jezera, ili u blizini novoizgrađenih luksuznih odmarališta na moru, ostavljaju negativan utisak o Crnoj Gori, maloj zemlji koja se prije više od 20 godina sama proglasila ekološkom.
Kao i većina balkanskih zemalja u tranziciji, i Crna Gora se proteklih godina bavila problemom zbrinjavanja otpada i rješavanjem drugih ekoloških problema, koji su u porastu, prenosi AP. Ali, kao država koja želi biti dio Evropske unije, Crna Gora mora ostvariti određeni napredak kada je u pitanju ova tema.
"Daleko od toga da smo ponosni na stanje u oblasti životne sredine", kazala je za AP Daliborka Pejović, državna sekretarka za životnu sredinu.
"Sigurna sam da EU neće prihvatiti one države koje nisu riješile problem opasnog otpada", dodala je ona.
"Daleko od toga da smo ponosni na stanje u oblasti životne sredine"
Problem je, piše AP, vidljiv na samom izlasku iz glavnog grada, gdje kolonije galebova i kornorana odmaraju na obodima dvije deponije crvenog mulja pored Kombinata aluminijuma, fabrike koja je bila ponos industrije u vrijeme socijalizma. AP navodi kako se tone čvrstog otpada nalaze na oko 100 metara od obale rijeke morače, koja se uliva u međunarodno priznatan prirodni rezervat - Skadarsko jezero.
Nataša Kovačević iz NVO Green Home, kazala je da baseni crvenog mulja pokrivaju oko 40 hektara zemljišta, sa oko sedam miliona tona mulja, koji sadrži teške metale i cijanid.
"U Crnoj Gori postoji najmanje pet ekoloških crnih tačaka, te još oko 350 identifikovanih i mnogo više nepoznatih nelegalnih deponija", kazala je ona.
Kovačević je podsjetila i na tone grita, koje su nagomilane u brodogradilištu u Bijela, što je vidljivo iz Porto Montenegra, jednog od najvećih i najluksuznijih marina za jahte na jadranu.
"Nusprodukti brodogradnje se mogu koristiti u izgradnji puteva, ali tek nakon što otpad bude obrađen, ali to ne postoji u Crnoj Gori", kazala je Kovačević, dodajući da je za male države poput Crne Gore, umjesto da gradi objekte za obradu sopstvenog, bolja opcija da izvozi opasni otpad.
Daliborka Pejović se saglasna da će proces biti "dugotrajan".
A 71-godišnji Veselin Vujović, građanin, je ljut i skeptičan.
"Mi smo negdje između ekološke države i ekološke katastrofe", kazao je on.
Bonus video:
