CGTVITUJE: O MENTALNOM ZDRAVLJU

Oni koji prolaze kroz krizu nisu ludi niti su pukli, već se bore za zdravlje

155 pregleda 7 komentar(a)
mentalno zdravlje, Foto: Shutterstock
mentalno zdravlje, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.10.2014. 12:05h

Luda, prolupala, pukla... uobičajeni su termini kojima se u Crnoj Gori označava osoba koja se suočava sa nekom teškoćom, jer naše društvo generalno ima negativan stav, kako prema problemima mentalnog zdravlja, tako i prema traženju stručne pomoći. Te osobe nisu ni lude, ni prolupale, niti su pukle, već prolaze kroz krizu i bore se za zdravlje, kazala je Vijestima Žana Đurović, psihološkinja i savjetnica na projektima Centra za mlade Proactiv.

Đurović je protekle sedmice sa Twitter naloga cgtvituje, u okviru projekta Crna Gora na Twitteru – uključi se u promjene, vodila diskusiju na temu mentalnog zdravlja.

“Čini mi se da kod nas, uslijed neinformisanosti, nedostatka iskustva i predubjeđenja, za probleme mentalnog zdravlja smatramo samo one iz spektra psihotičnih, poput šizofrenije”, kaže ona.

Đurović napominje da je vrlo važno shvatiti da problemi mentalnog zdravlja mogu biti različitog nivoa - od lakših do težih, odnosno od onih koji u manjoj mjeri do onih koji u većoj mjeri narušavaju funkcionisanje osobe u svakodnevnom životu.

“Gotovo svi tokom života iskusimo lakše ili teže probleme mentalnog zdravlja. Neko ih prevlada zahvaljujući potencijalima i kapacitetima sopstvene ličnosti, nekome je potrebna podrška porodice, prijatelja, stručnjaka ili sistema. Ne zaboravimo, da biti mentalno zdrav nije nepromjenljivo stanje, već proces u koji stalno treba ulagati, jer kvalitet mentalnog zdravlja svako do nas uvijek može dodatno unaprijediti”, kazala je ona.

Ne ignorišite probleme

I vi, vaš zaposleni i vaše dijete... možete biti anksiozni, patiti od nekog oblika depresije, imati napade panike... Sve to nisu stanja koja bi trebalo ignorisati.

Ako kod zaposlenog uočite pad u efikasnosti u izvršavanju radnih zadataka, to bi trebalo da vam je prvi pokazatelj da ta osoba ima probleme sa mentalnim zdravljem, objašnjava Đurović.

“Sigmund Frojd je davno zrelu ličnost definisao kako onu koja je kadra da voli i radi. Pad u efikasnosti izvršavanja radnih zadataka je jedan od prvih indikatora problema mentalnog zdravlja. Ono što je u našem poslovnom okruženju praksa, a što nikako ne treba raditi, jeste zanemarivanje problema mentalnog zdravlja zaposlenih. Stav, i zaposlenih i poslodavaca, da su to problemi koji će vremenom proći, ne donosi dobro ni pojedincu ni organizaciji. Kada smo u problemu, potrebna nam je podrška”, kaže Đurović.

Prema njenim riječima, u skoro svim iole razvijenim zemljama u organizacijama, bilo koje vrste, su zaposleni psiholozi, ne samo ca ciljem jačanja organizacije, već i sa ciljem očuvanja i unapređenja mentalnog zdravlja zaposlenih.

Žana Đurović

“Istraživanja u oblasti poslovne psihologije su odavno utvrdila vezu između doživljaja ličnog zadovoljstva radnika i njegove efikasnosti u izvršavanju radnih zadataka. Zadovoljan radnik je i produktivan radnik. Stoga, firma koja brine o mentalnom zdravlju svojih zaposlenih i koja organizacionu kulturu, strukturu i sredinu prilagođava njihovim potrebama, jeste firma koja najviše i napreduje”, kazala je ona, dodajući da poslodavac može pomoći radniku koji se suočava sa problemima mentalnog zdravlja tako što će mu pružiti podršku na radnom mjestu – u vidu prilagođavanja radnog mjesta i zadataka njegovim potrebama i obezbjeđivanja savjetodavnog rada sa psihologom koji je u organizaciji zadužen za unapređenje mentalnog zdravlja zaposlenih.

Kad su u pitanju djeca, roditelji bi, prije svega, trebalo da zanemare mišljenje sredine i shvate da je zdravlje djeteta na prvom mjestu. Tamo gdje zakažu roditelji, trebalo bi da sistem odreaguje pravovremeno i u najboljem interesu djeteta.

“Psihološka služba školskih ustanova, u saradnji sa centrima za socijalni rad, u mnogim zajednicama su podrška koja je mladima koji se suočavaju sa problemima mentalnog zdravlja u kriznim trenucima presudna za njihovo prevladavanje krize. Centri za mentalno zdravlje, psihološka savjetovališta za mlade, grupe podrške su samo još neki primjeri organizovane i instituacionalne pomoći i podrške mladima koji se suočavaju sa problemima mentalnog zdravlja”, kazala je Đurović.

Psihologija u zajednici

Tokom diskusije na Tvitteru, bilo je riječi i o psihologiji u zajednici, jednom od pristupa tretiranja problema mentalnog zdravlja, koji je u Crnoj Gori, prema njenim riječima, relativno nov.

“Taj pristup je u svijetu zvanično promovisan 1965. godine i od tad se vrlo brzo proširio i počeo praktikovati u zemljama razvijenog svijeta. Osnovni princip psihologije u zajednici je usmjerenost na razumijevanje ljudi i pružanje pomoći u njihovom prirodnom okruženju i u okviru njihovog socijalnog sistema. Dakle, napuštanje medicinskog modela i okretanje ka salutogenom modelu, koji u fokus stavlja zdravlje; otvaranje i(li) ukidanje institucija zatvorenog tipa i tretiranje problema mentalnog zdravlja u zajednici, bez izopštavanja pojedinaca iz društvenih sistema u kojima inače funkcionišu”, kazala je ona.

Takva praksa se, prema riječima Đurović, pokazala izuzetno efikasnom, i u tretmanskom i u ekonomskom smislu.

“U Italiji je 1978. godine donesen zakon 180 kojim je predviđeno ukidanje inistiticija zatvorenog tipa. Danas su uveliko orijentisani na prevenciju, tertman su izmjestili u zejdnicu (imaju brojne centre za mentalno zdravlje, centre za krizne intervencije, grupe podške i smaopomoći) i stalno ulažu u rehabilitaciju, takođe u zajednici (terapijske komune/organizacije u okviru kojih osobe sa težim problemima mentalnog zdravlja rade i ostavaruju milionske prihode na godišnjem nivou)”.

Centar za mlade „Proactive“, od 2011. u Nikšiću, započeo da se na organizovan način bavi unapređenjem mentalnog zdravlja mladih i promocijom psihologije u zajednici u okviru projekta „Rehabilitacija mladih koji su iskusili teškoće mentalnog zdravlja“. Takođe i u okviru projekta “Mentalno zdravlje u zajednici” u 2014. godini ističe vrijednosti psihologije u zajednici.

“Bitno je da shvatimo da se problemima mentalnog zdravlja pojedinaca ne možemo efikasno baviti mimo društva. Osobama sa problemima mentalnog zdravlje je mjesto u zajednici, a zajednica koja ulaže u unapređenje mentalnog zdavlja je zajednica koja napreduje u svakom pogledu”.

Crna Gora na Twitteru – uključi se u promjene je inicijativa Centra za demokratsku tranziju (CDT) i Fonda za aktivno građanstvo.

Do petka 23. oktobra, sa naloga cgtvituje diskusiju će voditi Danijel Kalezić, iz LGBT organizacije Kvir Montenegro. Njegove objave možete pratiti putem hashtaga #lgbtcg.

Bez statistike nema ni procjene

O mentalnom zdravlju u Crnoj Gori je, prema njenim riječima, teško govoriti.

“Prije svega zbog nepostojanja baze podataka i skorijeg istraživanja iz oblasti mentalnog zdravlja. Posljednje takvo istraživanje je urađeno 2001. za potrebe izrade Strategije unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, koja je usvojena 2003. godine. Od posljednjeg sveobuhvatnog istraživanja prošlo je više od 10 godina, te bi bilo kakva procjena sadašanjeg stanja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori bila bi i neprofesionalna i nerelevantna. Ono u šta smo sasvim sigurni jeste da su problemi mentalnog zdravlja prisutni, kao što je prisutno i stigmatizovanje osoba sa ozbiljnijim teškoćama mentalnog zdravlja”, kazala je Đurović.

Ona je dodala da su istraživanja o faktorima rizika, odnosno zaštite mentalnog zdravlja Crnogoraca nešto što je još u povoju.

“Ovo je veoma ozbiljan problem, i kao što obično biva, ni u ovom slučaju situacija nije crno-bijela. Da bi se stanje u oblasti istraživanja mentalnog zdravlja poboljšalo neophodno je izvršiti promjene kako na nivou zakonske regulative, tako i na nivou jačanja institucija i organizacija, ali i proaktivnijeg pristupa stručnjaka”.

U Crnoj Gori postoji Zakon o zaštiti prava mentalno oboljelih lica kojim treba da se uređuje način obezbjeđivanja zaštite i ostvarivanja prava mentalno oboljelih lica, organizovanje i sprovođenje zaštite, kao i stvaranje uslova za primjenu mjera zaštite tih lica od diskriminacije. Pored tog zakona neka od njihovih prava su regulisana dijelovima različitih postojećih zakona.

“Međutim, gledajući povremene izvještaje sa terena i stanje na terenu potrebno je raditi dalje na unapređenju postojeće zakonske regulative. Između ostalog donijeti i zakonsku regulativu za precizne i jasne uslove obavljanja psihološke djelatnosti”.

Preporučujemo za Vas