Ćalović: Nastavljaju da mi podmeću iz vrha režima i organizovanog kriminala

Zbog sprege vrha vlasti i organizovanog kriminala, kako je rekla Ćalović, ona i MANS su postali njihova meta
58 pregleda 0 komentar(a)
Vanja Ćalović, Foto: Luka Zeković
Vanja Ćalović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 17.10.2014. 13:31h

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović izjavila je da će ta organizacija nastaviti sa ukazivanjem na zloupotrebe državnih fondova, bez obzira na podmetanja vrha režima i organizovanog kriminala.

MANS i 13 nevladinih organizacija su Komitetu Ujedinjenih nacija za ekonomska, socijalna I kulturna prava danas, na Međunarodni dan suzbijanja siromaštva, dostavili Izvještaj o primjeni Pakta koji se tiče ostvarivanja tih prava jer ih je država ignoorisala prilikom izrade zvaničnog dokumenta.

Ćalović je na pres konferenciji rekla da su oni ukazali na zloupotrebe državnih fondova u preduzbornom period, kada su se socijalnom pomoći pokušali potkupiti najsiromašiniji.

Navela je primjer Pljevalja gdje su “državne strukture na terenu djelile novac iz ovih fondova umjesto da se on uplati onima koji sleduje”.

"Komitet je kroz izvještaj upoznati sa korupcijom i organizovanim kriminalom u građevinskom sektoru, jer je činjenica da građani žive u nelegalno sagrađenim objaktima korišćena kao mehanizam da oni glasaju za vladajuću partiju", rekla je direktorica MANS.

Ćalović je izrazila nadu da će tužilaštvo konačno ozbiljno raditi na ovim predmetima, i podsjetila da je Evropska komisija u Izvještaju o napretku za 2014. potencirala rješavanje pitanja korupicje i organizovanog kriminala na visokom nivu i zloupotrebe državnih fondova u izborne svrhe kao moguće uslove za zamrzavanje daljih pregovora.

Zbog sprege vrha vlasti i organizovanog kriminala, kako je rekla Ćalović, ona i MANS su postali njihova meta.

"Svi znate kroz šta sam sve prošla, a nastavljaju da mi podmeću i dalje. Mi ćemo nastavirti da ukazujemo na te zloupotrebe i pljačku", poručila je Ćalović, navodeći da je MANS spreman da pomogne državi u rješavanju problema na koje oni ukazuju.

Miljana Radović iz Akcije za ljudska prava rekla je Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim I kulturnim pravima obavezje Crnu Goru da unapređuje pravo na rad, socijalno osiguranje, adekvatnu ishranu, zdravstvenu, zaštitu od gladi.

Ona je kazala da je Komitet Un nadležan za njihovu primjenu, I da je država tek 2010.poslala izvještaj o ispunjavanju obaveza, ne konsultujući NVO. Zato su one, mjesec dana uoči rasprave Komiteta u Ženevi, dostavile svoj izvještaj, sa kojim je upoznato i resorno ministarstvo.

U Izvještaju se navodi, kako je prenijela, da je socijalno obezbjeđenje porodica ispod mimimuma.

"Za četvoročlanu porodicu ono mjesečno iznosi 108 eura, što je više od 13 odsto potrošačke korpe. Apsolutna linija siromaštva za jednu osobu, prema posljednjim dostupnim podacima iz 2012. je 82,43 eura, dok je materijalno obezbjeđenje za jednu osobu 63,5 eura", rekla je aktivistkinja HRA.

Lična invalidnina iznosi 108,80 eura, ulazi se u zimu bez prihvatilišta za beskućnike, dodala je i podsjetila na primjer kršenja osnovnih ljudskih prava: "Da bi se nahranili u narodnoj kuhinji u Podgorici morate da imate državljanstvo Crne Gore, što je protivno paktu i pravu na zaštitu od gladi svih", rekla je ona.

Milan Radović (Institut alternative) skrenuo je pažnju na problem zloupotre raspodjela novca iz Fonda za manjine, podsjećajući da su oni tužilaštvu podnijeli dvije prijave ali da nijesu dobiliu odgovor.

U Izvještaju se navodi da ne postoji dovoljno garancija za nezavisnost Ombudsmana, da je i dalje prisutna diskriminacija, posebno Roma i LGBT osoba, da postoji diskriminacija sindikata i da se dosljedno ne primjenjuje zakono radu.

"Država ne posjeduje ifnormaciju o tačnom broju beskućnika, a prihvatilište nema ni Glavni grad. Ostvaren je veoma mali napredak u prilagođavanju javnih ustanova osobama sa ivaliditetom, obrazovanje nije potpuno besplatno iako je kao takvo garantovano Ustavom", neki su od zaključaka NVO u Izvještaju dostavljanom Komitetu UN.

Predsjednik Udruženja roditelja dejce sa posebnim potrebama skrenuo je pažnju da nije riješen problem prilaza svim zdravstvenim ustanovama,posebno je to teško u Dječjoj bolnici na višim spratovima gdje djeca idu ljekaru.

"Zakonska regulative je čak pozitivna, ali se ona ne primjenjuje", rekao je Knežević.

Bonus video: