Crnogorski mediji u predizbornim periodima najmanje poštuju profesionalne standarde, a nakon izbora se, donekle, vraćaju pravilima struke, ocijenio je Medijski savjet za samoregulaciju (MSS).
U najnovijem Izvještaju tog tijela, koji se odnosi na period od 1. jula do 15. septembra, konstatovano je da je su mediji manje nego ranije kršili novinarski Kodeks
„Ovaj monitoring period je obilježio nešto profesionalniji rad crnogorskih medija, tako da jer i sami broj kršenja načela Kodeksa nešto manji nego ranije“, kazao je Izvršni sekretar MSS-a, Ranko Vujović. U MSS-u, kako je naveo, primjećuju da je u Crnoj Gori već poslala redovna pojava da mediji u predizbornim periodima najmanje poštuju profesionalne standarde. „A kada se izbori završe, vraćaju se donekle, pravilima struke“, kazao je Vujović.
MSS je, kako je naveo, u posmatranom periodu primio devet žalbi koje se odnose na objavljivanje netačnih informacija, kao i na nepravilno objavljivanje demantija ili nemogućnosti da se oni uopšte objave. Vujović je izdvojio žalbu ministra održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića, na tekstove objavljene u listu Dan, ocjenjujući da se radi o najdrastičnijem primjeru kršenja Kodeksa novinara. Prema njegovim riječima, Gvozdenović je MSS-u dostavio prevode tekstova iz italijanske štampe koji su bili povod za objavljivanje tekstova u Danu 28. i 31. maja, pod naslovima „Milionska korupcija u poslovima sa Gvozdenovićem“ i „Tužioci ispituju veze Gvozdenovića i Klinija“.
MSS je oocijenio da je novinar falsifikovao navode niz lista Republika, jer ono što je objavljeno u Danu ne postoji u originalnom tekstu italijanskog dnevnika. Kako je pojasnio Vujović, Republika nigdje u tekstu ne pominje ni Gvozdenovića, ni Crnu Goru, jedino se u posljednjoj rečenici navodi da su“pod lupom i drugi projekti vođeni u inostranstvu, od Kine do Crne Gore“.
MSS je zaključio da su novinari Dana, objavljivanjem netačnih informacija i falsifikovanjem navoda iz italijanskih medija, namjerno pokušali da nanesu štetu Gvozdenoviću. „Radi se o vrlo teškom kršenju Kodeksa, jer je u pitanju namjerno falsifikovanje podataka i činjenica. Ovo je jedno od najtežih kršenja Kodeksa sa kojim smo se suočili u prethodnom periodu, i ne služi na čast novinaru koji je to uradio“, kazao je Vujović. MSS je zabilježio kršenja Kodeksa i u Dnevnim novinama, Informeru, Vijestima, Blicu i Pobjedi. Vujović je pojasnio da u Izvještaju nema monitoringa on-line medija, jer njihov kolega koji je pratio tu oblast, Miodrag Bubreško, zbog privatnih razloga ne sarađuje više sa MSS-om, a ubuduće će taj dio posla obavljati Branko Vojičić.
Povodom nedavne diskusije o monitoringu medija, Vujović je podsjetio da "ta aktivnost nije naučna disciplina, i da nije moguće očekivati egzaktne podatke o broju i vrsti kršenja načela Kodeksa, ko god da radi taj posao". „MSS nije nikada pretendovao da dobije egzaktne podatke iz ove djelatnosti. Naš cilj je bio da identifikujemo glavne trendove u kršenju Kodeksa, i da notiramo najveće prekršaje“, pojasnio je Vujović. Onn je kazao da je MSS posebnu pažnju obraćao na prekršaje koji se objavljuju već na naslovnim stranicama.
„Potreba za ovakvom vrstom aktivnosti javila se zbog enormne zloupotrebe profesionalnih i etičkih standarda u medijima, i njen cilj je da javnim publikovanjem kršenja, koliko-toliko, opomene medije da se radi o nečemu što ne bi trebalo da rade“, naveo je Vujović. On je rekao da se u regionu i u Evropi niko ne bavi takvom vrstom monitoringa, i da je MSS osoben po tome.
„Nadamo se da se mediji uskoro vratiti profesiji, i da će naše tijelo moći da radi samo po osnovu žalbi građana u skorijoj budućnost“, poručio je Vujović.
Bonus video:
