Pčelari zadovoljni količinom sakupljenog meda

»Ipak, imam utisak da su u odnosu na okruženje, crnogorski pčelari najbolje prošli«, kazao je Miljanić za beogradski list Danas
289 pregleda 4 komentar(a)
najveća košnica, Foto: Svetlana Mandić
najveća košnica, Foto: Svetlana Mandić
Ažurirano: 06.10.2014. 08:33h

Količina sakupljenog meda u Crnoj Gori ove godine biće u prosjeku na zadovoljavajućem nivou, saopštio je predsjednik Saveza pčelarskih organizacija, Radule Miljanić.

Prema njegovim riječima, većina crnogorskih pčelara može biti zadovoljna ovogodišnjim prinosom meda, mada ima i onih koji se ne mogi pohvaliti dobrim rezultatima, s obzirom na to da je u nekim regijama ispaša bila loša.

»Ipak, imam utisak da su u odnosu na okruženje, crnogorski pčelari najbolje prošli«, kazao je Miljanić za beogradski list Danas.

On je dodao da su najviše sreće imali pčelari sa područja Nikšića - Banjani, Golija, Bjelopavlići, Piva, kao i oni koji su košnice rasporedili na lokalitetima gde dominiraju četinari, riječ je prije svega o Žabljaku.

„Prosječni prinosi ostvareni su u okolini Cetinja, kao i na području Podgorice. Prinosi meda ispod prosjeka zabilježeni su na crnogorskom primorju, a najgore su prošli pčelari sa područja Bijelog Polja, Mojkovca i Berana“, naveo je Miljanić i dodao da je „ubrano“ od nula do 30 kilograma meda po košnici.

Iako sav med proizveden u Crnoj Gori lako pronalazi put do kupaca, jer je visokog kvaliteta, još se zvanično ne izvozi.

Uprkos tome uspijeva da stigne do potrošača, ne samo u Srbiji, već i u evropskim državama, pa i SAD.

Crnogorski pčelari se nadaju da će do kraja naredne godine početi da konkurišu, odnosno da traže prostor za izlazak na strano tržište. Međutim, da bi se to ostvarilo potrebno je ispuniti nekoliko uslova.

»Najveću prepreku predstavlja činjenica da u Crnoj Gori nema velikih proizvođača meda, samo nekoliko pčelara godišnje proizvede po pet tona meda. To praktično znači da je teško otkupljivati med od pčelara koji proizvedu par stotina kilograma jer je neophodno uraditi brojne analize, koje su prilično skupe. Godišnje se proizvode između 500 i 700 tona meda, ali bez obzira na to neće se ići na kvanitet, već je prioritet kvalitet proizvoda«, rekao je Miljanić.

Prema njegovim riječima, cijena meda od oko deset EUR po kilogramu sasvim je realna jer riječ je o visoko kvalitetnom proizvodu.

»Posjetiću da se i u Dalmaciji, Sloveniji i Italiji cijene meda istog kvaliteta kreće od deset do 12 eura po kilogramu. Doduše, u okruženju se može naći i jeftiniji med, koji je znatno lošijeg kvaliteta jer pčele ubiraju polenov prah sa, primjera radi, suncokreta, uljane repice, bagrema ili sa livade. Crnogorski med je kvalitetniji jer je ubran sa ljekovitog bilja - pelina, majčine dušice, zanoveta, gloga, kantariona, vrijeska dok se pčele štite dozvoljenim sredstvima organskog porijekla«, kazao je Miljanić.

Bonus video: