Više desetina hektara strnih žita na Koristkoj visoravni kod Bijelog Polja poropada ovih dana, jer još nisu požnjeveni zbog lošeg vremena, ali i zastarjelih kombajna koje se često kvare.
Ni najstariji mještani Korita ne pamte da se desilo da žita ne budu požnjevana do oktobra. Uz loš rod šljiva, jabuka i drugog voća, izuzev jagodičastog, jedino je ove godine prerodila trava, odnosno otava.
Proteklih nekoliko dana jedan dio poljoprivrednika je jedva uspio da požanje žita, ali im je rod umanjen za više od polovinu prinosa nego ranijih godina.
Huskara Smakić iz Osmanbegovog sela posijao je oko 1000 kilograma sjemena ječma na oko tri hektara.
"Od toga sam uspio da sakupim oko pet tona. I prošle godine sam sijao istu količinu ječma, a dobio sam vagon, 10 tona žita. I ono đubrivo koje smo sipali, samo smo štetovali, jer su i tada pale velike kiše i sve sprale" ispričao je Smakić.
Više desetina hektara žita na Koritskoj visoravni poropada nepožnjeveno
On nije ogorčen zbog ovakvog roda, jer, kako kaže, godinama radi sve na veliko, pa nije strašna šteta kad se dese ovakve stvari. Njegov komšija Esnaf Mika Smakić je na isti zasad na dva hektara pšenice i ječma prošle godine imao prinos od više pet tona, dok je ove dobio jedva trećinu.
Za razliku od njih, Ademu Ličini iz koritskog sela Lazovići, koji je posijao pšenicu na oko 1,5 hektara zemlje, preostalo je samo da gleda kako zlatne žitnice polako tamne i nestaju.
"Kad bi danas, što je nemoguće, neko uspio da ga požanje nešto bi možda ostalo. Međutim, najavljuju kiše, poslije toga mora dva dana da se prosuši, u subotu je Bajram... i tako. A s nedjelje je sve kasno", rekao je Adem.
Ovi vrijedni poljoprivrednici drže više krava i ovaca i isključivo zavise od poljoprivrede, pa je ovakav gubitak velika šteta.
Mještani tvrde da će biti zadovoljni ako požnju trećinu prošlogodišnjeg roda
"Teško je kad gledaš kako propada ono što si mukom stvarao" rekao je Adem.
On kaže da ni najstariji mještani ne pamte da se ovo desilo da ostanu nepožnjevena žita i da im sada jedino preostaje da dogodine sve preoru i posiju nešto drugo. Uvjeren je, da će ovo biti dobra škola, da više i ne siju žita. Adem je objasnio da je trebalo da bude više kombajna, koji bi ugrabili da završavaju posao kada nema kiša , a da su i ti koji su im bila na raspolaganju više puta bili u kvaru.
Mještani očekuju pomoć od Ministarstva poljoprivrede.
Do prije desetak godina na Koritskoj visoravni, udaljenoj od Bijelog Polja više od 50 kilometara, nije bilo ni toliko grla stoke i ovaca niti toliko zasada žita, ali su propast preduzeća i podsticajne mjere ui poljoprivredi učinile da najveći dio stanovništva shvati da od toga može da se živi. A problem neženja u ovim surovim predjelima djelimično je ublažen ženidama sa više od 10 djevojki iz Albanije, koje su po priči mještana, sjajne domaćice, uzorne majke i poljoprivrednice.
Ličina: Mašine iz Srbije bi nam mogle pomoći
"Ne daju nam da iznajmimo kombajne iz Srbije, da porade ovo, nego nam sve propade. A i da bih stigao do Boljara u Srbiji od kojih sam udaljen oko pet kilometara, pošto ne smijem da pređem granicu, morao bih da idem okolo, preko Bijelog Polja, Berana, Rožaja pa na Mehov krš pređem 180 kilometara do istog mjesta, što je neshvatljivo", rekao je Adem Ličina, koji ne može da požanje pšenicu sa 1,5 hektara svoje zemlje.
Galerija
Bonus video:
