Predložene izmjene Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) ne predstavljaju koncepcijsko unaprjeđenje postojećeg akta, smatra advokat Radomir Prelević. On je kazao da su kod Nacrta izmjena i dopuna ZKP-a, koji je na javnoj raspravi, uočljive dvije glavne karakteristike. „Prva je što što se ni iz normativnog dijela, niti iz njegovog obrazloženja, ne može zaključiti da postoji potreba za ovom zakonskom intervencijom“, kazao je Prelević agenciji MINA. Prema njegovim riječima, druga karakteristika je da se suština tog predloga sastoji u proširivanju djelokruga državnog tužioca i policije i to, uglavnom, na štetu procesne pozicije okrivljenog i njegovog branioca. Prelević je kazao da je, kao predstavnik Udruženju pravnika Crne Gore, to istakao i na okruglom stolu o Nacrtu, održanom prošle sedmice. „Stekao sam utisak da je onaj iskusniji dio auditorijuma bio sklon da prihvati moj predlog da se ove izmjene odlože za neku drugu priliku, s obzirom da ne predstavljaju nikakvo koncepcijsko unapređenje postojećeg ZKP“, neveo je on. Prelević je ocijenio interesantnim to što su im „uputstva data od eksperta Evropske komisije koji je učestvovao u kreaaciji ovog teksta kao politikolog i istaknuti ekspert za policijske poslove, a nigdje ne piše da je ekspert za krivičnu proceduru“. Komentarišući predloženu odredbu da će policija moći da prati i da prisluškuje osobe za koje postoji sumnja da su u direktnom kontaktu sa licima za kojima je raspisana međunarodna potjernica, on je rekao da se radi o proširenju postojeće odredbe. Kako je pojasnio, prema postojećoj odredbi te mjere se i sada mogu narediti i prema licu za koje postoje sumnja da izvršiocu prenosi poruke u vezi sa krivičnim djelom, odnosno da se izvršilac služi priključcima na telefon ili drugim sredstvima za elektronsku komunikaciju tog trećeg lica. „Može se reći da je logično ovo predloženo proširenje da se te mjere mogu narediti i prema licu za kojim je raspisana međunarodna potjernica i prema onom za koje postoji sumnja da je u direktnom kontaktu sa licem za kojim je raspisana potjernica“, kazao je Prelević. On je rekao da je i odredba da ovlašćeni policajci mogu ući u tuđi stan bez naredbe i izvršiti pretres (ako neko zove u pomoć, radi izvršenja odluke o pritvoru ili dovođenja okrivljenog ili drugog lica, radi lišenja slobode učinioca krivičnog djela koji je u bjekstvu i slično), proširenje i preciziranje one iz postojećeg ZKP-a. „Prema kome i sada ovlašćeni policajac može i bez naredbe suda ući u tuđi stan ili druge prostorije i po potrebi izvršiti pretresanje ako držalac stana to traži, ili ako je to neophodno radi sprječavanja vršenja krivičnog djela, neposrednog hvatanja počinioca krivičnog djela ili radi spašavanja ljudi ili imovine“, precizirao je Prelević. Moguće, smatra on, da i postojeći i novopredloženi tekst trpe kritiku zbog izraza „ako to držalac stana traži“ jer takva formulacija ne štiti suvlasnika stana, već bi bolje bilo da se suvlasnik zaštiti formulacijom „ako se suvlasnik ne protivi pretresu“. Prelević smatra da produženje vremenskog okvira za primjenu mjera tajnog nadzora nije adekvatno obrazloženo, tako da se može reći da je u pitanju sasvim proizvoljan i paušalan zahtjev. „To isto se može reći i za predlog za produžavanje rokova kad je u pitanju policijsko zadržavanje kao i određivanje pritvora od tužioca. Uvjeren sam da ovi predlozi nijesu osnovani“, kazao je on. Prelević je ocijenio i da dodavanje mogućnosti za donošenje rješenja o određivanju pritvora prema licu koje se krije ili izbjegava da dođe na glavni pretres nije bilo neohodno. „Jer je i prema postojećem ZKP izdavanje potjernice moguće kada se okrivljeni nalazi u bjekstvu i kad je protiv njega pokrenut krivični postupak“, pojasnio je on. Kako je naveo, donošenje takvog rješenja ne remeti koncepciju krivične procedure „osim što trpi prigovor da je iluzorno donositi rješenja o pritvoru prije nego što se stekne mogućnost da se to lice i stvarno pritvori“. Komentarišući izmjenu odredbe koja se odnose na obaveznu stručnu odbranu, odnosno obaveznog branioca u krivičnom postupku, i ovlašćenja za odlučivanje o postavljenju branioca po službenoj dužnosti, i to po redosljedu sa spiska Advokatske komore, a ne po izboru okrivljenog, Prelević je ocijenio da ni za nju nije dato adekvatno obrazloženje. „Smatram da ne treba ukidati postojeće pravo okrivljenom da branioca po službenoj dužnosti dobije tako što će mu se predočiti spisak advokata iz Advokatske komore, sa kojeg će on u određenom roku odabrati svog branioca po službenoj dužnosti, koji će ga braniti u daljem toku postupka“, kazao je Prelević. Prema njegovim riječima, tek ako okrivljeni to pravo ne iskoristi u određenom roku, onda će mu biti postavljen branilac sa tog istog spiska, „ali sada po redosljedu kako bi svi advokati imali šansu da se pojave kao branioci po službenoj dužnosti“. „Ne vidim nijedan racionalan razlog da se to pravo okrivljenog ukine“, ocjenio je Prelević.
Bonus video:
