Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu ocijenili su danas da treba sankcionisati crnogorske građane koji učestvuju u oružanim sukobima u drugim državama, saopšteno je nakon sjednice tog tijela.
Članovi Odbora većinom glasova usvojili su zaključke u kojima su od Agencije za nacionalnu bebjednost (ANB) zatražili da nastavi praćenje vjerskog ekstremizma i radikalizma sa bezbjednosnog aspekta.
Predsjednik Odbora, Mevludin Nuhodžić, rekao je nakon sjednice tog tijela, da je vjerski ekstremizam i radikalizam kompleksan i da ANB sa jednakom posvećenošću i angažaovanjem treba da nastavi praćenje tog fenomena sa sa bezbjednosnog aspekta.
„ANB je u ovom trenutku jedna služba koju treba rasformirati i ispočetka krenuti u formiranja službe koja će raditi u interesu države i njenih građana, a ne političkog vrha“
"Odbor smatra neophodnom izmjenu Krivičnog zakona sa ciljem sankcionisanja svih građana koji učestvuju u ratu ili oružanim sukobima van Crne Gore, u stranoj vojnoj, paravojnoj, policijskoj ili parapolicijskoj formaciji“, kazao je Nuhodžić.
Na sjednici Odbora razmatran je i usvojen Izvještaj o radu ANB-a za prošlu godinu.
Prema Nuhodžićevim riječima, neohodno je sankcionisati i one koji na osnovu ekstremno nacionalističkih ideologija i vjerskog ekstremizma usmjeravaju, organizuju, opremaju i šalju ljude na ratišta širom svijeta.
Na pitanje kada se mogu očekivati izmjene Zakona o krivičnom postupku koje će predviđati takve sankcije, Nuhodžić je kazao da inicijativa već postoji u Ministarstvu pravde, a da se može preporučiti da do tih izmjena dođe što prije.
"Ovo pitanje treba rješavati u najskorijem vremenu“, poručio je Nuhodžić, objašnjavajući da bi to značilo zabranu odlaska na ratište u druge zemlje, ali i sankcije za one koji ih organizuju i šalju.
On je rekao da je od oktobra 2012. do danas u Siriji na ratištu bilo 13 crnogorskih građana, od koji se deset vratilo, jedan je poginuo, dok su dva još uvijek tamo.
U Ukrajini se, kako je naveo, na ratištu nalaze dva građana Crne Gore.
On je kazao da ANB prati situaciju u toj oblasti na kvalitetan način.
Na pitanje novinara da prokomentariše ukupnu bezbjednosnu situaciju u državi i ubistva koja su se nadavno desila u gradovima na primorju, Nuhodžić je kazao da je za rješavanje tih problema neophodna saradnja ne samo organa koji se time bave, već i čitavog društva.
"Takva pitanja ne može riješiti samo jedan organ. Neophodno je angažovanje ukupnog društva, kao i saradnja svih organa koji su za to nadležni“, objasnio je on.
Na pitanje novinara da prokomentariše ukupnu bezbjednosnu situaciju u državi i ubistva koja su se nadavno desila u gradovima na primorju, Nuhodžić je kazao da je za rješavanje tih problema neophodna saradnja ne samo organa koji se time bave, već i čitavog društva
Nuhodžić je rekao da je Odbor usvojio izvještaj uz konstatsaciju da je ANB tokom prošle godine za prioritet imala prikupljanje podataka i sprovođenje aktivnosti koje mogu uticati na ukupan bezbjednosni ambijent u državi, a koji je, kako je ocijenio, u posmatranom periodu bio stabilan.
"Bezbjednosni ambijent povremeno je narušavan međusobnim obračunima organizovanih kriminalnih grupa, ali i izolovanim incidentima.Odbor zahtijevao od ANB-a da i dalje jedan prioriteta bude borba protiv organzovanog kriminala“, rekao je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i rasvetljavanju konkretnih slučajeva napada na novinare ili medijske kuće, „a od ANB-a zahtijevamo nastavak aktivnost na planu intenzivnog praćenja ovih pojva i otkrivanja počinilaca tih krivičnih djela“.
U Crnoj Gori je, kako je naveo, kao bezbjednosni izazov prepoznat intenzivan priliv imigranata, pa se posebno naglašava opasnost da oni mogu biti zloupotrijebljeni od strane transnacionalnih kriminalnih grupa i terorističke mreže.„Stoga je potrebno praćenje ove pojave“.
Izvještaj o radu ANB-a, kao ni zaključke sa sjednice predstavnik Demokratskog fronta (DF), Predrag Bulatović, nije podržao.
On je objasnio da nije podržao zaključke zato što je nelogično da podrži zaključke koji na neki način daju impuls ANB-u da dalje radi kao i do sada.
Prema njegovim riječima, ANB je prepreka države na putu ka demokratizaciji i ona predstavlja produženu ruku vrha Vlade i Demokratske partije socijalista (DPS).
"Ukupan izvještaj je to pokazao. Kada pogledate dio o vjerskom ekstremizmu, u Izvještaju je prisutan politički pristup, u skladu sa onim što je politika vlasti“, rekao je Bulatović, dodajući da je neophodno praviti razliku između ekstremizma i političkog opredjeljenja.
On je ocijenio da u postojećoj situaciji potencijalni neprijatelj ustavnog poretka može da bude svaki politički protivnik vlasti i političkog vrha države.
Bulatović je kazao da je potrebno potpuno rasformirati ANB.
„ANB je u ovom trenutku jedna služba koju treba rasformirati i ispočetka krenuti u formiranja službe koja će raditi u interesu države i njenih građana, a ne političkog vrha“, poručio je on.
Bonus video:
