Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) generalno je vrlo kvalitetan, sa dobrim zakonskim rješenjima, smatra predsjednica Udruženja sudija Crne Gore (USCG), Hasnija Simonović. „Najvažnije novine se odnose na proširenje palete mjera tajnog nadzora, osnova za određivanje pritvora u skraćenom postupku, više zakonskih rokova, prava osuđenih na iniciranje postupka po zahtjevu za zaštitu zakonitosti, kao i tok postupka po redovnom pravnom lijeku“, navela je Simonović. Ona je agenciji MINA kazala da se radi o vrlo kvalitetnim zakonskim rješenjima, sa kojima je u potpunosti saglasna. Osim toga, kako je navela, Nacrtom se ispravljaju tehničke greške u sadašnjem tekstu ZKP i pojašnjavaju pojedini instituti ili zakonske odredbe. Simonović je kazala da podržava predlog proširenja broja vrsta mjera tajnog nadzora, osnova za njihovo određivanje i produženja vremena trajanja na ukupno 22 mjeseca. „Budući da će se njihovom primjenom evidentno doprinijeti efikasnosti borbe protiv djela kojima se ugrožavaju ili povrjeđuju vrijednosti zaštićene krivičnim zakonodavstvom, a do kojih dolazi izvršenjem krivičnih djela za koja se mjere tajnog nadzora mogu odrediti“, pojasnila je Simonović. Ona je kazala da je saglasna i sa novim odredbama kojimasu određeni momenti početka krivičnog gonjenja i pokretanja krivičnog postupka, kao i koja je to najduža kazna zatvora, „a za suđenje kojih djela je u drugom stepenu i postupku po zahtjevu za vanredno ublažavanje kazne propisana funkcionalna nadležnost vijeća od pet sudija“. Simonović je ocijenila opravdanom i racionalnom izmjenu ZKP-a kojom predviđa da, pored svih postojećih situacija u kojim je stručna odbrana okrivljenog obavezna, osumnjičeni koga policijski službenik saslušava shodno odobrenju državnog tužioca, kada mu se rješenjem odredi zadržavanje pred tužiocem i kada započne pregovore o zaključenju sporazuma o priznanju krivice, mora imati branioca. „Predlog da se okrivljenom koji sam ne angažuje branioca, on odredi po službenoj dužnosti, i to po redoslijedu sa spiska Advokatske komore a ne po ličnom izboru okrivljenog, podržavam iz razloga što onemogućava eventualne zloupotrebe koje su bile zapažene u praksi“, kazala je ona. Simonović je kazala da podržava i predložene odredbe koje propisuju da ovlašćeni policijski službenici mogu ući u tuđi stan bez naredbe i izvršiti pretres, u slučajevima ako neko zove u pomoć, radi izvršenja odluke o pritvoru ili dovođenja okrivljenog ili drugog lica, radi hapšenja učinioca krivičnog djela koji je u bjekstvu ili lica za kojim je raspisana potjernica. Prema njenim riječima, preciziranje razloga za određivanje pritvora ako “je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, a način izvršenja ili težina posljedice bi mogli dovesti do uznemirenja javnosti koje bi ugrozilo nesmetano vođenje krivičnog postupka”, bilo je nužno. „Imajući prvenstveno u vidu zaključak Ustavnog suda da je važeća odredba u koliziji sa najvišim pravnim aktom, kao i nedoumicama ili greškama u tumačenju, koje je praktična primjena istog izazivala prilikom donošenja odluke o određivanju/produženju pritvora po naznačenom zakonskom osnovu“, pojasnila je Simonović. Za nju je, kako je kazala, prihvatljiva i odredba kojom se propisuje da odluka o određivanju pritvora može biti donijeta i bez prethodnog saslušanja okrivljenog, ako se krije ili, iako uredno pozvan, izbjegava da dođe na glavni pretres, kao i ona kojom se predviđa da vijeće, odlučujući o žalbi izjavljenoj protiv rješenja o određivanju pritvora, može odbiti pravni lijek kao neosnovan ili preinačiti pobijano rješenje. „Čime se ’dobija’ ono vrijeme koje je, saglasno važećim odredbama, potrebno sudiji za istragu prilikom ponovnog odlučivanja, te vijeću prilikom ispitivanja osnovanosti žalbe kojom stranka osporava i to novo rješenje o pritvoru, što je apsolutno u skladu sa načelom hitnosti postupanja“, precizirala je Simonović.
Bonus video:
