Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da neke od predloženih izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku unazađuju postojeće garancije zaštite ljudskih prava, jačanjem ovlašćenja tužilaca i policije, bez sudske kontrole.
"Ovo je korak koji bi možda sebi mogla da priušte društva sa dugogodišnjom tradicijom vladavine prava, ali ne i Crna Gora, čije državno tužilaštvo i policija tek treba da dokažu samostalnost i stručnost, pogotovo u zaštiti ljudskih prava”, kazali su iz ove NVO.
HRA je Ministarstvu pravde dostavila ukupno 12 predloga na Nacrt ZKP-a.
Kažu da spornim vide nekoliko predloga a jedno od njih je povećanje trajanje policijskog hapšenja sa 12 na 24 časa, iako je, dodaju, Komitet protiv mučenja CPT u maju 2014. u svom izvještaju naveo da su crnogorske policijske stanice crne tačke u kojima se dešava tortura, i naveo niz slučajeva u kojima su osumnjičeni dali svjedočenje o torturi u policijskoj stanici.
"Povećava se trajanje tužilačkog pritvora sa sadašnjih 48 na 72 čas, i predlaže da osumnjičeni može da izjavi žalbu samo u roku od četiri časa od kad je primio rješenje o pritvoru, što snižava nivo prethodno dostignutih garancija prava na slobodu i njegove djelotvorne zaštite. Iako je za pretres stana i dostavljanje informacija o elektronskim komunikacijama neophodan nalog suda, predloženo je da se podaci o bankovnim računima i bankarskim transakcijama dostavljaju samo na nalog državnog tužioca, osim ako banka zahtijeva da sud o tome donese rješenje. Na ovaj način se, neozbiljno, bankama prepušta da odlučuju o zaštiti ljudskog prava na privatnost, umjesto sudu, u svakom slučaju", ovo u HR vide spornim.
Dodali su i da se novim zakonom predlaže ukidanje prava na žalbu sudiji za istragu u slučaju kada državni tužilac ne usvoji zahtjev za naknadu troškova osumnjičenom od čijeg je gonjenja odustao u istrazi.
"Predloženo je da se sporazum o priznanju krivice može koristiti za sva krivična djela bez obzira na visinu zaprijećene kazne, iako je dosadašnji učinak tužilaštva u primjeni ovog instituta zanemarljiv i nedovoljno kvalitetan. Ako tužilac i osumnjičeni zaključe sporazum o priznanju krivice, pa i za najteže krivično djelo, taj sporazum prema predloženom rješenju kontroliše samo jedan sudija, umjesto vijeće od troje sudija, čime se smanjuje nivo kontrole zakonitosti takvog sporazuma", kazali su u ovoj NVO.
Istakli su i da su pored predloga u odnosu na ova navedena rješenja, posebno predložili da se po uzoru na Zakon o kaznenom postupku Hrvatske, detaljno propišu rokovi i druge obaveze državnog tužioca u odnosu na postupanje po krivičnoj prijavi, i posebno u slučaju kada je do tužilaštva samo dopro glas o izvršenom krivičnom djelu ili je primio dojavu žrtve, te da se braniocu prije prvog saslušanja okrivljenog omogući uvid u krivičnu prijavu.
Bonus video:
