Predložena izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), po kojoj se branilac određuje po redosljedu sa liste Advokatske komore (AK), veoma je značajna za unaprjeđenje krivičnog postupka, smatraju u tom udruženju. Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama ZKP, koji je na javnoj raspravi, predviđeno da se branilac po službenoj dužnosti bira po redosljedu sa spiska AK, a ne više po izboru optuženog. Predsjednik AK Zdravko Begović kazao da je to jedina izmjena kojom su u AK zadovoljni, a Radnoj grupi koja je radila na izmjenama najviše zamjeraju to što je većina njihovih predloga, kojima bi se unaprijedio krivični zakon, odbijena. „To je u suštini jedino čime smo mi zadovoljni kada su u pitanju predložene izmjene, Ne kažem da nijesmo zadovoljni sa svim ostalim rješenjima, ali bilo je puno predloga koji su, prema našem mišljenju, trebalo da budu u tom nacrtu“ rekao je Begović agenciji MINA. Prema njegovim riječima, član AK, advokat Branislav Lutovac, učestvovao je u radu Radne grupe, ali ju je napustio kada je većina amandmana Komore odbijena „jer je smatrao da je njegovo prisustvo suvišno“. „Mi smo imali puno predloga koji su, prema našem mišljenju, bili veoma konstruktivni. Međutim, na nama je bilo samo da ih predložimo, a Radna grupa nije smatrala da su neophodni. Na taj način smo ostali nedorečeni i nijesmo mogli da utičemo na izmjene“, kazao je Begović. On je rekao da je, uprkos tome što u nacrt nijesu ušli ostali predlozi, izmjena po kojoj se branilac određuje po redosljedu od velikog značaja za unapređenje krivičnog postupka. „Bez obzira na činjenicu da je konvencijama predviđeno pravo osumnjičenog da bira svog branioca po službenoj dužnosti, smatramo da je na taj način sužen broj branilaca koji bi mogli postupati po službenoj dužnosti, pa bi veliki broj advokata iz komore bio uskraćen za tu mogućnost, a time i za određene novčane nadoknade“, pojasnio je Begović. Zbog toga su, kako je naveo, insistirali na tome da se vrati stara odredba za odabir branioca po službenoj dužnosti po redosljedu sa spiska Komore. U AK su, kako je naveo, smatrali da je postupak odabira branioca po službenoj dužnosti „dijelom stvaranje neke vrste monopola određene grupe advokata koji se bave krivičnom materijom“.
Begović je objasnio da je suštinski problem u normi prema kojoj se branilac bira po službenoj dužnosti u tome što je okrivljeni uvijek u prilici da izabere advokata kog želi, odnosno bez plaćanja novčane nadoknade, čak i onda kada bi bio spreman da ga samostalno angažuje i plati za njegove usluge. „Problem je u tome što će svaki okrivljeni koji je u mogućnosti da izabere advokata po službenoj dužnosti uvijek birati onog koji ga je ili ranije branio ili za koga je čuo da ima određene kvalitete. U tom slučaju, čak i neko ko bi bio spreman da angažuje branioca po izboru, iskoristiće priliku da dobije tog istog advokata po službenoj dužnosti jer ga tako, u slučaju da dobije slučaj, neće plaćati“, naveo je on. Begović je kazao da bi izmjenama ZKP, optuženi dobio po službenoj dužnosti branioca po redosljedu, a ukoliko je nezadovoljan, mogao bi da izabere drugog čije usluge samostalno plaća. „U situaciji kada je mogao da bira branioca po službenoj dužnosti, on se uvijek odlučivao za onog koji mu odgovara jer mu je zakonom bilo omogućeno da besplatno ima branioca po službenoj dužnosti“, kazao je Begović. Predloženim izmjenama, dodao je on, okrivljeni „kad hoce da ga brani neki afirmisani advokat, zna da mora da ga plati“. „U situaciji kada može da ga izabere i besplatno, on će to uvijek i učiniti. Zbog toga se pojavio veći broj odbrana po službenoj dužnosti nego ranije, jer su okrivljeni mogli da izaberu da ih besplatno brane oni koji su ih ranije branili za novac“, rekao je Begović. Upravo to je, kako je naveo, bio razlog zbog kog je inicirana izmjena te odredbe.
Bonus video:
