Nadležni sud moći će da donese rješenje o određivanju pritvora i bez prethodnog saslušanja okrivljenog, ukoliko se on krije ili izbjegava da dođe na glavni pretres a uredno je pozvan, predviđeno je izmjenama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). Generalni direktor za pravosuđe u Ministarstvu ravde, Branka Lakočević ocijenila je da ZKP predstavlja jedan od najznačajnijih propisa u svakoj pravnoj državi, i da je zbog toga je od velike važnosti da se svakoj eventualnoj promjeni krivičnog postupka pokloni velika pažnja. Ona je na okruglom stolu o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama ZKP kazala da je nacrtom predloženo uvođenje novih članova kojima se daje definicija početka krivičnog gonjenja i pokretanja krivičnog postupka. „S obzirom na to da smo u dosadašnjoj praksi imali situaciju da nadležni organi drugačije tumače te momente, a sada se ne ostavlja mogućnost daljim nedoumicama“, rekla je Lakočević. Prema njenim riječima, došlo je do određenih izmjena i u odnosu na sastav suda i funkcionalnu sudsku nadležnost, pa je određeno da sud u drugom stepenu, kada se radi o krivičnim djelima za koje se može izreći najduža kazna zatvora, sudi u vijeću sastavljenom od pet sudija. „Sastav suda proširen je i kod odlučivanja za zaštitu zakonitosti i to na vijeće od pet sudija, a kad odlučuje o zahtjevu za vanredno ublažavanje kazne, sud odlučuje u vijeću sastavljenom od troje sudija“, precizirala je Lakočević. Predložena je i dopuna odredbi koje se odnose na obaveznu stručnu odbranu, odnosno obaveznog branioca u krivičnom postupku, i ovlašćenja za odlučivanje o postavljenju branioca po službenoj dužnosti. „Zbog problema koje je u praksi stvaralo dosadašnje zakonsko rješenje o postavljanju branioca po službenoj dužnosti, predloženo je da se branilac postavlja po redosljedu, a ne po izboru okrivljenog sa spiska Advokatske komore“, kazala je Lakočević. Time je, kako je pojasnila, onemogućena zloupotreba korišćenja prava na branioca, zbog čega je dolazilo do odugovlačenja postupka i dodatnog isplaćivanja naknade braniocu po službenoj dužnosti. Predloženo je i proširenje okolnosti pod kojim ovlašćeni policijski službenici mogu ući u tuđi stan bez naredbe i izvršiti pretres. „I to ako neko zove u pomoć, radi izvršenja odluke o pritvoru ili dovođenja okrivljenog ili drugog lica, radi lišenja slobode učinioca krivičnog djela koji je u bjekstvu ili lica za kojim je raspisana potjernica, ili ako se pretresanje ima izvršiti u javnim prostorijama“, navela je Lakočević. Predložene su, između ostalog, i izmjene i dopune odredbi kojima se uređuju mjere tajnog nadzora i to u pogledu vrste, zatim krivičnih djela za koje se mogu primijeniti, organa koji ih određuju i lica na koja se primjenjuju, u pogledu dužine trajanja kao i uređenja prekida i obustave primjene tih mjera. Došlo je do izmjena i kada je u pitanju određivanje pritvora, pa je uvedena mogućnost da nadležni sud donese rješenje o određivanju pritvora i bez prethodnog saslušanja okrivljenog, ukoliko se on krije ili izbjegava da dođe na glavni pretres a uredno je pozvan. „U ovom slučaju, sud je dužan da u roku od 48 sati od lišenja slobode saluša okrivljenog o razlozima za dređivanje pritvora“, precizirala je Lakočević. Nacrtom je, između ostalog, predviđeno i uvođenje novih članova kojim se preciziraju norme koje se odnose na pravo stranaka na uvid u spise predmeta, odnosno ko ima pravo na uvid u te spise, kao i određen trenutak od kada stiču to pravo. „Predloženo je i produženje roka u kojem je policija dužna da lice lišeno slobode sprovede državnom tužiocu, sa 12 na 24 sata, dok je s druge strane produženo i vrijeme zadržavanja tog lica od strane državnog tužioca sa 48 na 72 sata“, kazala je Lakočević. Ekspert Evropske komisije Mauricio Varaneze kazao je da je ZKP najvažniji zakon u istragama. „Ovo je instrument pomoću kojeg možemo da sprovodimo istragu u skladu sa zakonom, kako bismo obezbijedili da ona bude uspješna, ali sa druge strane želimo da obezbijedimo i poštovanje ljudskih prava lica koje je pod istragom“, kazao je Varaneze.
Bonus video:
