"Čudi me da Crna Gora nema kinematografiju. Imala je nekada, strašno dobre autore, kao rijetko koja tadašnja republika u bivšoj Jugoslaviji“, kazao je poznati režiser Veljko Bulajić koga je danas primio predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović.
Bulajić je gost povodom "Septembarskih dana", a večeras će biti prikazan i njegov film „Bitka na Neretvi“, koji je bio u najužem izboru za Oskara u kategoriji za najbolji strani film, a prije tri godine na festivalu u Moskvi je uvršten u deset najznačajnijih filmova o Drugom svjetskom ratu. Sjutra veče je, u organizaciji JU "Zahumlje", a pod pokroviteljstvom SO Nikšić, tribina "Kultopis" sa režiserom koji se proslavio partizanskim filmovima kao što su “Kozara”, “Bitka na Neretvi” i “Veliki transport“.
„Imala je Crna Gora nekoliko značajnih autora kao što su Branko Baletić, Gojko Kastratović, Velja Stojanović, Živko Nikolić, Ratko Đurović, Krsto Papić, Dušan Vukotić, ja. Očito je da je autorski potencijal bio snažan i velik. Danas kinematografije u Crnoj Gori nažalost nema. Ona je nestala. Kako i zbog čega ja to ne mogu objasniti jer nijesam tu i ne živim tu, ali je činjenica da je nema“, kazao je Bulajić koji je prije 86.godina rođen u Vilusima, nadomak Nikšića. 
„Neki dan sam saznao da je Hrvatska izdvojila oko 15 miliona eura za kinematografiju, Makedonija šest miliona, a čuo sam da je u Crnoj Gori izdvojeno 216.000. Sa tim se ne može ništa napraviti. Postoji sigurno mladi potencijal u Crnoj Gori, i to se zna po nekim dokumentarnim filmovima. Ima ih nekoliko veoma interesantnih. Ali, kinematografije nema“, ponovio je Bulajić koji je filmsku režiju završio u Rimu.
Svjetski uspijeh postigao je već sa debitantskim filmom "Vlak bez voznog reda", 1959.godine, koji je osvoji nagradu publike na Filmskom festivalu u Kanu.
Postao je prepoznatljiv kao najreprezentativniji reditelj socijalističkog razdoblja.
U Nikšić je došao sa unukom koja je željela, kako je kazao, da upozna rodni grad njenog djede.
„Rijetko dolazim ali iskoristio sam priliku da sa mnom dođe moja unuka iz Amerike koja je željela da vidi Nikšić. Čuo sam vrlo interesantna zapažanja o budućnosti Nikšića koja mi je gradonačelnik izložio. Znam da mu nije lako, ali vidio sam da je perspektiva Nikšića jako lijepa“, kazao je Bulajić koji ni u tako poznim godinama ne „miruje“.
„Radim jedan zanimljiv projekat sa Njemcima, Italijanima i sa hrvatskom kinematografijom. Počeću ga u aprilu. Dugo je pripreman i nadam se dobru. Radim ga kao da radim prvi film i mislim da je to jedini način da se napravi film“, istakao je režiser čija su četiri filma bila nominovana za najveću filmsku nagradu „Oskar“.
Pored „Bitke na Neretvi“, filma koji je 1969.godine ušao među pet nominovih, to su i „Sarajevski atentat“, „Čovjek koga treba ubiti“ i „Visoki napon“. 
Grbović nije krio zadovoljstvo što je imao priliku da ugosti, kako je kazao, doajena jugoslovenske kinematografije.
Poželio mu je dug život i obećao da će se, kao dobri domaćini potruditi da mu boravak učine što prijatnijim.
Galerija
Bonus video:
