U Crnoj Gori se ne sprovode sistemske mjere u prilagođavanju na negativan uticaj klimatskih promjena, a država nije prihvatila obaveze na ublažavanje posljedica za 2020. godinu, smatra grupa nevladinih organizacija (NVO).
Uoči 23. godišnjice od proglašenja ekološke države, NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Grin houm (Green Home) i Društvo mladih ekologa iz Nikšića organizovale su sastanak NVO koje se bave zaštitom životne sredine na kojem se razgovaralo o prioritetnim nacionalnim problemima u toj oblasti, posebno u vezi evropskih integracija.
Kako je saopšteno, pripremljeni zajednički stavovi i problemi će biti predstavljeni na regionalnom Forumu za životnu sredinu i klimu, koji je Evropska komisija pokrenula kako bi omogućila direktan pristup i dijalog između nevladinih organizacija iz Crne Gore i regiona i najviših predstavnika Generalnog direktorata za životnu sredinu.
Kada je riječ o klimatskim promjenama, navodi se, transponovanje pravne tekovine Evropske unije (EU) u oblasti klimatskih promjena je u ranoj fazi.
“Crna Gora još nije prihvatila obaveze koje se odnose na ublažavanje posljedica za 2020. godinu, niti je izrađena Nacionalna strategija u oblasti klimatskih promjena, koja obuhvata procjenu troškova, investicionu strategiju, planove sprovođenja pravne tekovine u oblasti klimatskih promjena i projekcije izgradnje admninistrativnih kapaciteta”, kaže se u saopštenju.
Kako je ocijenjeno, trenutno se ne sprovode sistemske mjere u oblasti prilagođavanja na negativan uticaj klimatskih promjena. “Niti postoji strateški dokument koji obuhvata prilagođavanje na klimatske promjene”.
“Jedan od najvažnijih i najtežih zadataka predstavlja i integracija djelatnosti u oblasti klimatskih promjena u sve relevantne sektorske politike i strategije”, smatraju u NVO.
Govoreći o upravljanju vodama, u Izvještaju o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva Crne Gore se navodi da će postizanje dovoljnog nivoa usklađenosti u do 2016/17 biti teško “bez ulaganja dodatnih značajnih napora, boljeg planiranja i povećanih resursa”.
“U ovom pogledu Crnoj Gori tek predstoji transpozicija najvažnijih odredbi Okvirne direktive o vodama, i izgradnja sistema za njeno sprovođenje, jačanje administrativnog i stručnog kadra”, poručeno je iz NVO.
U tim organizacijama smatraju da su razlozi za usporenu implementaciju u nemotivisanosti nadležnih organa da se snažnije angažuju na usklađivanju, nedostatku jasnih i realnih implementacijskih okvira, i nedostatku političke podrške i javne svijesti.
“Jedna od ključnih prepreka se odnosi na izostanak transparentnosti prilikom izrade zakonskih propisa i direktnog i formalnog uključivanja civilnog sektora u procese donošenja odluka”, kaže se u saopštenju.
Dodaje se da međusektorska saradnja i protok informacija moraju biti značajno poboljšani. “Efektivan monitoring i kontrolni mehanizmi trebaju biti ustanovljeni, pri čemu organizacije civilnog društa trebaju biti aktivno uključene”.
“Jedno od najtežih pitanja jeste upravljanje otpadom. Otpad i dalje odlaže na otvorenim lokacijama i nelegalnih smetlišta, od kojih su neke još prije 25 godina dobile status privremenih deponija”, kaže se u saopštenju.
Te deponije, navodi se, najčešće ne ispunjavaju osnovne uslove koji se odnose na udaljenost od minimum 500 metara od vodnih tijela, izolovanost i praćenje odloženih količina, i primjena mjera minimiziranja negativnih posljedica po životnu sredinu.
“Novi Nacionalni plan upravljanja otpadom zahtijeva pouzdano planiranje implementacionih mjera i predviđena ulaganja, nakon čega je potrebno razviti i hitno implementirati opštinske plantove za upravljanje otpadom. Imajući u vidu trenutnu situaciju ciljevi za reciklažu iz Zakona o otpadu moraju se staviti u realne okvire”, dodaju iz NVO.
Neophodno je, kako smatraju, da se dosadašnji način odlaganja otpada životinjskog porijekla uskladi sa principima EU, i da se donese i usvoji poseban Zakon o upravljanju ovom vrstom otpada, koji će regulisati skladištenje i deponovanje klaničnog i drugog životinjskog otpada.
“Potrebno je podzakonskim aktima konkretizovati Zakon o veterinastvu, kako bi se poboljšao inspekcijski nadzor”, navodi se u saopštenju.
Kada je riječ o strateškoj i procjeni uticaja na životnu sredinu, Crna Gora mora biti posebno fokusirana na pravilno i smisleno sprovođenje ovih mehanizama za zaštitu životne sredine kako na opštinskom tako i na državnom nivou.
Iz NVO navode da studije, odnosno elaborati procjene, često ne sadrže potrebne informacije, dopuštajući da nedostatak informacija ide na štetu životne sredine.
“Nerijetko se u ovim dokumentima konstatuje kolizija sa drugim strateškim i međunarodnim sporazumima ili ističu ugrožene ili zaštićene ekološke vrijednosti predmetne lokacije, pa procjene uticaja na životnu sredinu bude konstatovan kao neznatan ili prihvatljiv”, kaže se u saopštenju.
Bonus video:
