Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore biće oštriji i konkretniji od prethodnih, jer je ona zašla u zonu pristupanja Evropskoj uniji (EU) u kojoj se od nje očekuju suštinski i mjerljivi rezultati, smatraju u Centru za građansko obrazovanje.
Koordinatorka programa za EU integracije, Ana Vujošević, ocijenila je je da poruke poslate u junu sa posljednje sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje najbolje govore o stepenu napretka koji je ostvaren po pitanju ekonomskih i političkih kriterijuma.
„I u značajnoj mjeri mogu ukazati na oblasti u kojima se prepoznaju najveći nedostaci kad je riječ o preuzetim obavezama“, kazala je Vujošević agenciji MINA.
Crna Gora je, kako je navela, i tada pozvana da posveti pažnju ostvarivanju mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava, a posebno su apostrofirani loši učinci u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, rješavanju slučajeva napada na novinare i imovinu medija, reformi pravosuđa, izbornog zakonodavstva i zloupotrebi institucija.
Iz tih poruka, smatra Vujošević, može se zaključiti da Crna Gora, u odnosu na Izvještaj o napretku za 2013. nije značajnije napredovala, i da izostaju konkretni rezultati koji se u ovoj fazi od očekuju, kao i da će novi Izvještaj ponovo podsjetiti na ranije otvorena, a neriješena pitanja.
„Vjerujem da će Izvještaj EK o napretku Crne Gore za 2014. biti oštriji i konkretniji od prethodnih. Crna Gora je zašla u zonu pristupanja EU u kojoj se od nje očekuju suštinski i mjerljivi rezultati, kojima se ova Vlada ne može pohvaliti“, navela je Vujošević.
Istovremeno je, kako je kazala, manevarski prostor za manipulacije značajno smanjen, i više mjerila ne mogu biti brojne strategije i akcioni planovi već njihova primjena.
„A to je očito problem za Vladu, i ona više nikakvom pričom ne može nadomjestiti činjenicu da nema konkretnih rezultata koje građani i EU očekuju“, Smatra Vujošević.
Prema njenim riječima, za očekivati je da Izvještaj preporuči inteziviranje napora u pravcu sprovođenja reformi u više ključnih oblasti, kao što su pravosuđe, depolitizacija i profesionalizacija javne uprave, uz razriješenje afere “Snimak”, efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Ali i da instistira na konkretnijim rezultatima u pravcu uspostavljanja pravne sigurnosti, obezbjeđenja osnovih ljudskih prava i sloboda“, dodala je Vujošević.
Na pitanje da li smatra da je imalo prostora za evidentniji napredak, i u kojim oblastima, ona je kazala da prostora za napredak svakako ima, ali ga onemogućava nedostatak političke volje da se gorući problemi zaista i riješe.
„Nije dovoljno samo usvajati akcione planove koji će nuditi korake ka idealnom stanju, i to često u nerealnim rokovima i bez obezbijeđenih budžetskih sredstava“, naglasila je Vujošević.
Ona je podsjetila da primjena postaje ključna riječ na kojoj se insistira iz Brisela, ali i iz država članica.
„A Crna Gora tu ima loš učinak, koji posredno i Vlada priznaje kroz veliki broj revidiranih dokumenata po pojedinim pregovaračkim poglavljima i neispunjenje zadataka na koje se sama obavezala“, kazala je Vujošević.
Time se, kako je navela, ogoljava sva neozbiljnost Vlade u istinskoj posvećenosti reformama.
„Ali i ograničenja, jer je činjenica da proces demokratizacije vodi ka razbijanju postojećih monopola, što mnogim u ovoj Vladi ne odgovara“, smatra Vujošević.
Prema njenim riječima, negativne ocjene u Izvještaju prevashodno se mogu očekivati u oblasti pravosuđa, imajući u vidu da Crna Gora još nema Vrhovnog državnog tužioca, uz ono što su prateći loši rezultati u radu pravosudnih organa.
„Crna Gora, i pored više od 80 miliona eura uloženih u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala u posljednjih pet godina, još nema nijednu pravosnažnu presudu u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. To se ne može sakriti nikakvom statistikom“, precizirala je Vujošević.
Takođe, kako je navela, mnogobrojni problemi koji godinama prate reformu izbornog zakonodavstva i onemogućavaju uspostavljanje povjerenja u izborni sistem, pokazuju nedostatak političke volje da se Crna Gora približi standardima razvijenih zemalja EU u ovoj oblasti.
Vujošević je kazala da usvajanje amandmana na set izbornih zakona, uključujući Zakon o finansiranju političkih partija i političkih kampanja, jeste bio korak naprijed.
„Međutim, istovremeno, novi saziv Državne izborne komisije nije bio obrazovan na vrijeme za majske lokalne izbore, i značajan dio amandmana na Zakon o finansiranju političkih partija je poništen od Ustavnog suda, što zapravo anulira sve pethodne pokušaje da se uredi ova oblast“, pojasnila je ona.
Ne treba, smatra ona, zanemariti i neizvedenu kontrolnu ulogu Skupštine u procesu evropskih integracija, na šta je EK uporno upućivala u prethodnih Izvještajima, ali se na tom polju ništa značajnije nije promjenilo.
„Na kraju, zabrinutost i dalje budi izostanak konkretnih rezultata u u primjeni antidiskriminacionih politika i slobode izražavanja, a u svijetlu činjenice da slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i medijima ostaju neriješeni“, kazala je Vujošević.
Bonus video:
