Dženifer Danam iz ugledne američke NVO Fridom haus ocijenila je da EU ne smije prihvatiti kozmetičke popravke kada je u pitanju sloboda medija u zemljama kandidatima za članstvo, već da mora eksplicitno zahtijevati od njih da usvoje najbolje međunarodne prakse u pogledu sveukupnog ambijenta za slobodan rad medija te da su se u Crnoj Gori desila uznemirujuća kršenja slobode štampe, što je dovelo do značajnog pada ocjene slobode medija.
“Ovo je prije svega rezultat pojačanog neprijateljskog odnosa prema nezavisnim medijima od kada se premijer Milo Đukanović vratio na funkciju 2012, uključujući negativnu retoriku zvaničnika, ozbiljno nasilje protiv medija i manipulaciju marketinga da bi se kaznili kritični mediji”, rekla je Danam.
Ona je u blogu za Londonsku školu ekonomskih i političkih nauka, napisala da je, uprkos tome što su brojne organizacije koje se bave monitoringom slobode medija, uključujući predstavnicu OEBS-a Dunju Mijatović, kritikovali pogoršanje situacije u Crnoj Gori, EU izabrala “prigušen ton”.
Ona ističe da to mora biti uslov da zemlje kandidati, među kojima je i Crna Gora, zasluže članstvo.
Danam je pisala o godišnjem izvještaju o slobodi štampe u svijetu koji sastavlja Fridom haus. Naglasila je da je u sedam od osam potencijalnih kandidata za članstvo u EU sloboda medija ocijenjena znatno niže od prosjeka EU, te da Turska i Makedonija bilježe najveći pad u toj oblasti.
Ona je dodala i da bi EU trebalo da postavi eksplicitne zahtjeve kandidatima za članstvo kada je u pitanju sloboda medija, koje bi te zemlje morale ispuniti tokom procesa pristupanja.
”Od zemalja se zahtijeva da ispune određene kriterijume i prije nego što dobiju poziv za otvaranje procesa pridruživanja. Poštovanje slobode izražavanja i medija se smatra ključnim indikatorom spremnosti zemlje kandidata da se prdruži EU. Poglavlje 10 bavi se informacionim društvom i medijima, ali se fokusira na eliminaciju barijera u telekomunikacionom tržištu i uspostavljanju snažnog zakonodavnog okvira. Slobodom medija se, takođe, kao malim dijelom bavi i poglavlje 23 sudstvo i fundamentalana prava. Ako EU želi da održi svoj sjajni učinak u slobodi izražavanja treba da insistira da kandidati demonstriraju privrženost osnovnim standardima slobode štampe, zakonima i praksama”, istakla je Danam.
Ona smatra da zemlje Zapadnog Balkana imaju zajedničku odliku u medijskom okruženju:
“Zakone o kleveti koji nameću krivične ili visoke novčane kazne, spremnost političara i biznismena da ove zakone iskoriste kako bi ućutkali kritičko izvještavanje, slabu slobodu zakona o informisanju, nedostatak nezavisnosti regulatornih tijela, provladinu ostrašćenost kod javnih servisa, pritisak na uređivanje od strane politčkih lidera koje vodi u cenzuru i autocenzuru, maltretiranje, prijetnje i povremene napade na novinare i manipulaciju sadržaja ekonomskim pritiskom”.
Danam dodaje da su ovi problemi povezani sa korupcijom, slabom vladavinom prava i nedostatkom nezavisnosti sudstva, koji su prepoznati kao glavni razlozi za odlaganje prijema u EU: “Svi od skorijih izvještaja o napretku opisuju ozbiljne, sistemske probleme u medijskom okruženju u zemljama kandidatima.
EU je u februaru objavila smjernice za 'podršku slobodi medija i medijskom integritetu u zemljama kandidatima', ali nema indikacija da će eventualni neuspjeh u tome biti prepreka za članstvo u EU”.
Podsjećajući da je EU 2011. i 2013. organizovala “Speak Up” konferencije o slobodi medija na Zapadnom Balkanu i Turskoj, spajajući međunarodne eksperte, vladine zvaničnike, novinare i civilno društvo iz zemalja kandidata, Danam je naglasila da su nakon njih “ipak, uslovi u zemljama ili stagnirali ili se pogoršali”.
Bonus video:
