"Đeca prevarena"

Bečanović: Na Fakultetu na Cetinju će se dijeliti lažne diplome

"Armija "adnanovaca", koja je uspješno oglodala crnogorski obrazovni sistem, seli se na Cetinje"
239 pregleda 37 komentar(a)
Ažurirano: 31.08.2014. 13:49h

Osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju favorizovanje je pogubne i nenaučne jezičke politike u Crnoj Gori oličene u radu Vladinog Instituta, a sada fakulteta, smatra profesorka opšte lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, Rajka Glušica.

Osnivanje Fakulteta na Cetinju, navela je Glušica, predstavlja i završni čin duge i otvorene diskriminacije profesora i studenata Studijskog programa za crnogorski jezik u Nikšiću.

Na pitanje čime se obrazlaže otvaranje Fakulteta na Cetinju, ako se u Nikšiću upisuje konkursom predviđeni broj studenata crnogorskog jezika i ima neophodan nastavni kadar ona je kazala da "očigledno nijesu dovoljno dobri Vladi, ministru prosvjete i njihovim miljenicima".

"Vlada je na predlog ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića donijela odluku o osnivanju Fakulteta na Cetinju obrazlažući je potrebom za nastavnim kadrom iz oblasti crnogorskog jezika i književnosti, što naprosto nije tačno, i lako je dokazivo", kazala je Glušica Agenciji Mina.

Prema njenim riječima, Fakultet u Nikšiću zadovoljava potrebe za profesorima crnogorskog jezika, naučnim istraživačima (magistri i doktori nauka) iz oblasti crnogorskog jezika, književnosti i kulure, koji su izveli već treću generaciju svršenih studenata.

"Očigledno svi uspjesi nijesu dovoljno dobri ministu i Vladi, pa su ništa manje nego otvorili Fakultet na Cetinju svojim miljenicima, nosiocima crnogorskog jezičkog nacionalizma i omogućili da svoje mistifikacije i manipulacije o crnogorskom kao autohtonom jeziku, posebnog porijekla i strukturno različitog od bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika serviraju studentima kao naučne istine", rekla je Glušica.

Na Studijskom programu za crnogorski jezik u Nikšiću već u prvom upisnom roku, kao uglavnom i ranijih godina, popunjen je broj i ispunjen uslov tražen konkursom za školovanje 40 studenata – 25 na budžetu i 15 samofinansirajućih.

"Rang lista Fakulteta na Cetinju je puki spisak prijavljenih kandidata, bez kriterijuma, bodova i podataka, što pokazuje da falsifikuju od početka rada. Na Vladinom fakultetu ne znaju kako treba ili namjerno kriju podatke. U svakom slučaju- bruka. Šta ih briga, za rad odgovaraju samo Stijepoviću koji je inače ekspert za crnogorski i latinski jezik", kazala je Glušica.

Govoreći o kadru Fakulteta na Cetinju, istakla je da je predavač prije svega dekan Adnan Čirgić, koji je "doktorirao u Osijeku, izabran za docenta u Mostaru za predmet Suvremeni crnogorski jezik, a onda i svi crnogorski domoljubi koji su dali doprinos naopakoj kodifikaciji crnogorskog jezika, kojima će naučne i akademske reference nadomjestiti dosljedno “jotiranje” i domoljublje".

"Naravno dolaziće, uvijek za pomoć spremni, i profesori iz Osijeka za velike novce kojih inače nema za profesore sa Univerziteta Crne Gore, kao i za sve crnogorske prosvjetne radnike, uostalom", kazala je Glušica.

Na pitanje kakve su posljedice formiranja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju po Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu ocijenila je da će, uprkos dokazanom i međunarodno priznatom kvalitetu rada, teško moći opstati.

"Nosioci naopake i retrogradne jezičke politike u Crnoj Gori, primarno Vladin Institut za crnogorski jezik i književnost, sada Vladin Fakulet sa Čirgićem na čelu, od osnivanja otvoreno pozivaju i rade na gašenju našeg Studijskog programa za crnogorski jezik difamirajući i klevećući profesore i njihov rad kao antidržavni i anticrnogorski", kazala je Glušica.

Prema njenim riječima, ukidanje Studijskog programa u Nikšiću "eksplicitno, neskriveno i uporno zahtijevaju od nadležnih institucija koje im očigledno u svemu udovoljavaju, najčešće kršeći zakon i propisane procedure, pa će im svakako uskoro i formalno ispuniti i tu goruću želju".

"Taj čin likvidacije slaviće jednako i zajedno crnogorski i srpski nacionalisti (inače veoma dobro sarađuju uzajamno hraneći svoje nacionalizme i mržnju) budući da je naš Studijski program kost u grlu i jednima i drugima, ali i predstavnicima vlasti koji ove nacionalizme podržavaju i njeguju, tako da sa toliko u istom cilju ujedinjenih neprijatelja, naš Studijski program teško može opstati", kazala je Glušica.

Govoreći o finansiranju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju ona je rekla da je riječ o nepotrebnom rasipanju novca poreskih obveznika za organizaciju "jedne kadrovski i naučno rizične institucije, i to u vrijeme najteže finansijske krize na Univerzitetu Crne Gore, čiji drastično smanjeni budžet ne pokriva ni plate zaposlenih, a kamoli naučnoistraživački rad".

O finansijskoj situaciji, kako je navela, dovoljno govori obustava izbora docenata, kao nezampaćena mjera štednje u akademskom svijetu, zatim i ostajanje bez posla mladih doktora nauka.

Na Filozofskom fakultetu devet saradnika u nastavi pred odbranom doktorata otpušteno je u decembru prošle godine, a profesori od aprila 2011. ne primaju nadoknade za održane časove na osnovnim i postdiplomskim studijama, za diplomske, magistarske i doktorske radnje.

Bečanović: Bilo je kreativnih ministara, ali ovakvih – nikada

Profesorka crnogorske književnosti na nikšićkom Filozofskom fakultetu Tatjana Bečanović ocijenila je da je Fakultet na Cetinju kao "domaća radinost ministra prosvjete, podli obračun" sa Univerzitetom Crne Gore i Studijskim programom za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti.

"Na Cetinju će se dijeliti lažne diplome. Bilo je kreativnih ministara, ali ovakvih – nikada i ni u jednoj Vladi. Stijepović stvori Fakultet ex nihilo – ni iz čega i ni od koga. Na Cetinju je prevareno 34 đece, jer otkako je Stijepović ministar, crnogorske škole ne pohađaju učenici nego đeca", kazala je Bečanović.

Profesorka je ocijenila da je osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju "najveća (ne)akademska prevara u istoriji Crne Gore, o kojoj ćute i Univerzitet Crne Gore i Filozofski fakultet, a ne usuđuju se da progovore ni rektor i dekan, još svježi, tek izabrani".

Prema njenim riječima, više je nego sramno ali i nezakonito, učešće pojedinih profesora, njihovih kolega sa Filozofskog fakulteta, u toj, kako smatra, prevari.

"Armija "adnanovaca", koja je uspješno oglodala crnogorski obrazovni sistem, seli se na Cetinje. Taj grad je podvrgnut raznim poniženjima u toku duge i mučne tranzicije, ali ovo poslednje je najteže”, kazala je Bečanović.

Ona je upitala i ko će izračunati koliko državu košta “neonacistička jezička avantura od osnivanja Instituta za crnogorski jezik, štampanja udžbenika koje niko ne kupuje, pa do poslednje finansijske brljotine – nezakonitog osnivanja Fakulteta za crnogorski jezik”.

Bečanović je konstatovala da Vlada nema novca za povećanje plata prosvetnim radnicima, ali da ima za finansiranje sumnjivih "identitetskih" projekata.

Prema njenoj ocjeni, privatizacija Univerziteta Crne Gore omogućiće mnogo nezakonitih i neakademskih radnji, "a i poneku, još odavno naručenu likvidaciju, kao što je pripremljena za Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu".

"Uzalud se pitamo, zašto Vlada, sastavljena od tolikih doktora nauka, ne voli nauku? Zašto uporno uništava dvije najznačajnije naučne institucije u državi – Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti i Univerzitet Crne Gore", upitala je Bečanović.

Galerija

Preporučujemo za Vas