Visok procenat neotkrivenih učinilaca krivičnih djela ugrožava sigurnost građana i predstavlja značajan problem, ocjenili su iz Socijalističke narodne partije (SNP), navodeći da nedostatak rezulatata može da stimulišu eventalne počinioce.
U Izvještaju Državnog tužilaštva navodi se da je na kraju prošle godine ostalo 8.891 krivična prijava čiji su izvršioci nepoznati.
Poslanica SNP-a, Snežana Jonica ukazala je da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisana obaveza Vrhovnog državnog tužioca da najkasnije do 31. marta tekuće godine dostavlja Skupštini Godišnji izvještaj o radu za prethodnu godinu.
Ona je agenciji MINA kazala da je Izvještaj za prošlu godinu poslanicima dostavljen tek krajem jula, bez objašnjenja za eksplicitno kršenje zakonom predviđenog roka i da je vrijeme je da neko objasni zašto.
"U zaključcima i preporukama ponavlja se stara boljka, a to je da tužilačka organizacija nije spremna da se suoči sa svojim slabostima i nedostacima i da predloži mjere koje bi se odnosile na poboljšanje kvaliteta rada tužilaca"
"U zaključcima i preporukama ponavlja se stara boljka, a to je da tužilačka organizacija nije spremna da se suoči sa svojim slabostima i nedostacima i da predloži mjere koje bi se odnosile na poboljšanje kvaliteta rada tužilaca", rekla je Jonica.
Ona je kazala da se mjere u najvećoj mjeri odnose na izmjene zakona i obezbjeđenje finansija iako, smatra ona, to nije u njihovoj nadležnosti.
"Tako da se može reći da zaključci Izvještaja u najvećoj mjeri sadrže očekivanja tužilačke organizacije šta će uraditi Skupština ili Vlada, kao i uobičajenih prebacivanja odgovornosti na policiju, ali ne i prepoznavanje konkretnih slabosti u svom radu i mjera za unapređenje kvaliteta rada u Tužilaštvu", navela je Jonica.
Ona je poručila da svaka karika u sistemu, od policije, preko Tužilaštva do sudova nosi svoj dio odgovornosti za stanje u oblasti kriminaliteta.
"Svako u okviru svoje nadležnosti, policija u otkrivanju, tužilaštvo u kvalitetu optuženja, a sudovi u kvalitetu presuđenja i odgovarajućoj kaznenoj politici", rekla je Jonica.
Ona smatra da je na putu evropskih integracija jako bitno da svi rade kvalitetno svoj posao i da međusobno sarađuju kako bi obezbjedili konkretne rezultate i poboljšanje u ovoj oblasti, a ne da prebacuju odgovornost.
"Teza o visokom procentu neotkrivenih učinilaca krivičnih djela što ugrožava sigurnost građana i predstavlja ozbiljan kriminogeni faktor je tačna i predstavlja značajan problem, ali je tačno i da je svijest građana o porastu kriminaliteta i ugrožnoj sigurnosti značajno veća čak i od tih, ali od drugih pokazatelja u izvještaju", navela je Jonica.
Takav društveni ambijent, smatra ona, sigurno ne doprinosi suzbijanju kriminaliteta, već nedostatak značajnih rezulatata ponekad može da bude možda i jedan od faktora koji eventalne počinioce stimulišu za vršenje djela.
"Stopa kriminaliteta se ne prati da bismo samo imali statistički podatak na kraju svake godine, nego da bi se osmislila društvena reakcija u odnosu na kretanje stope kriminaliteta. Osjećaj sigurnosti ili nesigurnosti građana, svijest o tome da li zakoni važe i primjenjuju se jednako na sve ili postoje izuzeci, najbolji su pokazatelji na kojem je nivou vladavina prava u jednoj državi", poručila je Jonica.
Prema njenim riječima, nedostatak samokritike i konkretnih mjera za poboljšanje stanja, očigledan je u Izvještaju o radu Tužilaštva, kao što nedostaju i u Izvještaju o radu sudova.
Bonus video:
